Razvoj umjetne inteligencije dosegao je novu prekretnicu koja bi mogla promijeniti način na koji razumijemo znanost i matematiku. Istraživači sa Vrije Universiteit Brussel objavili su rezultate prema kojima napredni modeli poput ChatGPT-a više nisu samo alati za generiranje teksta, već mogu aktivno sudjelovati u stvaranju originalnih matematičkih dokaza. U središtu ovog otkrića nalazi se model ChatGPT-5.2, koji je, prema istraživanju, uspio razraditi dokaz za matematičku hipotezu postavljenu 2024. godine.
Važno je razumjeti da hipoteza u matematici predstavlja tvrdnju za koju se vjeruje da je točna, ali još nije formalno dokazana. Upravo taj prijelaz iz hipoteze u teorem smatra se jednim od najtežih zadataka u znanosti.
Proces nije bio jednostavan ni linearan. Tijekom sedam iteracija dijaloga između istraživača i AI sustava, model je postupno razvijao i poboljšavao strukturu dokaza. Ono što je posebno zanimljivo jest da je AI preuzeo ključni dio posla, odnosno pronalaženje logičkog puta i konstrukciju argumenta, dok su ljudi imali ulogu nadzora i provjere točnosti. Istraživači su ovu novu metodu nazvali “vibe-proving”, što označava način rada u kojem AI kroz iterativno istraživanje i eksperimentiranje dolazi do rješenja.
Ovakav pristup podsjeća na način na koji programeri danas koriste AI za pisanje koda, ali se sada prvi put primjenjuje na apstraktna matematička pitanja. Profesor Vincent Ginis naglasio je da ovaj rezultat razbija dugogodišnji mit da umjetna inteligencija može samo kombinirati postojeće informacije. Umjesto toga, pokazuje se da AI može generirati nove ideje i strukture koje nisu izravno preuzete iz podataka za treniranje. Slično tome, istraživač Brecht Verbeken istaknuo je kako je učinkovitost modela znatno nadmašila očekivanja tima.
Unatoč ovom napretku, ljudska uloga i dalje ostaje ključna. Završna provjera matematičkog dokaza zahtijeva iznimnu preciznost i rigoroznost koju trenutno još uvijek osiguravaju stručnjaci. Profesor Andres Algaba upozorava da će se budući izazov vjerojatno pomaknuti s pronalaženja dokaza na njihovu validaciju.
Ovo otkriće označava širi pomak u razvoju umjetne inteligencije. Umjesto da bude ograničena na generiranje teksta ili pomoć u programiranju, AI sada ulazi u područja koja zahtijevaju duboko apstraktno razmišljanje i kreativnost. Ako se trend nastavi, moguće je da će umjetna inteligencija uskoro igrati ključnu ulogu u rješavanju matematičkih problema koji su desetljećima ostali neriješeni.
Drugim riječima, granica između alata i suradnika u znanosti upravo se počinje brisati.
U posljednjih nekoliko godina cijela tehnološka industrija suočava se s velikim poremećajem, a jedan od najpogođenijih segmenata postaje tržište prijenosnih gaming uređaja. Glavni razlog leži u eksplozivnom rastu potražnje za umjetnom inteligencijom, koja izravno preuzima proizvodne kapacitete i podiže cijene ključnih komponenti poput memorije i pohrane.
Velike tehnološke kompanije poput Googlea, Microsofta i NVIDIA-e ulažu ogromna sredstva u AI podatkovne centre, koji zahtijevaju specijaliziranu memoriju visoke propusnosti (HBM) i napredne čipove. Zbog toga proizvođači memorije preusmjeravaju proizvodnju upravo prema tim profitabilnijim segmentima, dok potrošačko tržište ostaje u drugom planu. Posljedica toga je nagli rast cijena DRAM-a i NAND flash memorije, što izravno pogađa uređaje poput prijenosnih konzola. Primjerice, Lenovo Legion Go 2, koji je prvotno lansiran po cijeni od oko 1.350 dolara, sada doseže i do 2.000 dolara, prenosi PCekspert.com.
To je dramatičan skok koji jasno pokazuje koliko su troškovi komponenti izmakli kontroli. Problem nije ograničen samo na velike proizvođače poput Lenovo. Manji brendovi poput Ayaneo i Retroid nalaze se u još težoj situaciji. Zbog rasta cijena memorije neki su prisiljeni obustaviti proizvodnju ili značajno povećati cijene, čime gube konkurentnost i riskiraju opstanak na tržištu. Ključni problem leži u samoj prirodi prijenosnih gaming uređaja. Oni moraju imati snažan hardver u kompaktnom kućištu, što znači da ovise o velikim količinama brze memorije (često 16 do 32 GB) i SSD-ovima kapaciteta od najmanje 512 GB ili 1 TB. Kada cijene tih komponenti naglo porastu, marže koje su već bile tanke praktički nestaju. Situaciju dodatno pogoršava takozvani “efekt istiskivanja”.
Proizvodni giganti poput TSMC, Samsung i SK hynix radije daju prednost narudžbama velikih AI kompanija koje mogu platiti više. To znači da za potrošačke uređaje ostaje manje resursa, što automatski povećava cijene.
Iako su neka izvješća pokazala kratkoročni pad cijena memorije, analitičari upozoravaju da je to vjerojatno samo privremeno. Očekuje se da bi u drugoj polovici godine cijene DRAM-a mogle porasti i do 60%, a NAND memorije čak do 75%, što bi moglo dodatno pogoršati stanje na tržištu.
Zaključno, tržište prijenosnih gaming uređaja nalazi se pod ozbiljnim pritiskom. Dok umjetna inteligencija nastavlja rasti i apsorbirati resurse, tradicionalni potrošački proizvodi postaju skuplji i teže dostupni. Ako se trend nastavi, gaming handheld uređaji mogli bi postati luksuz umjesto pristupačne alternative klasičnim konzolama i računalima.
Vrisak.info
