Medijalna dob stanovništva Europske unije, prema posljednjim podacima Eurostata, 1. siječnja 2023. dosegnula je čak 44,5 godina, u BiH je prosječna starost 41,8 godina,
Španjolka Maria Branyas Morera je sa 116 godina i 338 dana na dan 5. veljače 2024. godine bila najstarija osoba na svijetu. Rođena je 4. ožujka 1907. godine i tijekom svog života preživjela je Prvi i Drugi svjetski rat te Španjolski građanski rat.
Životni uvjeti
Među pet najstarijih osoba na svijetu nalazi se samo jedan muškarac – Juan Vincente Perez iz Venezuele. Druga po starosti na navedeni datum bila je Edie Coccarelli iz SAD-a sa 116 godina, dok treća osoba dolazi iz Japana i imala je 115 godina i 258 dana. Kada je riječ o BiH, poznato je kako ova zemlja trenutačno ima veći broj stogodišnjaka, međutim, službeno Jovan Jovanović i dalje drži rekord kao najstarija osoba koja je ikada živjela u BiH. Rođen je 16. rujna 1906. godine u selu Donji Brčeli u Crnoj Gori. Na svoj 110. rođendan u 2016. godini postao je prvi superstogodišnjak koji je ikada živio u BiH. Samo 15 dana nakon 110. rođendana Jovanović je preminuo. Inače, poboljšanjem uvjeta života i razvojem medicine životni vijek čovjeka značajno je produljen u posljednjem stoljeću. Medijalna dob stanovništva Europske unije, prema posljednjim podacima Eurostata, 1. siječnja 2023. dosegnula je čak 44,5 godina, što znači da je polovina stanovništva Unije starija od 44,5 godina, a druga polovina mlađa. Europa stari, ali Hrvatska stari još više jer je medijalna dob hrvatskog stanovništva 45,4 godine. Po udjelu stanovništva u dobi od 65 godina i više Hrvatska je šesta zemlja u EU. Najstarije stanovništvo u Uniji ima Italija jer je medijalna dob njezinih stanovnika čak 48,4 godine, a najmlađe stanovništvo ima Cipar u kojem je medijalna dob stanovnika 38,4 godine.
Bosna i Hercegovina je 2021. godine imala prosječnu starost stanovnika 41,8 godina, a prema procjeni, 2050. godine prosječna starost stanovnika ove zemlje će iznositi 49,3 godine. Usporedbe radi, prosječna starost stanovnika Bosne i Hercegovine 1992. godine iznosila je 30,2 u Uniji ima Italija jer je medijalna dob njezinih stanovnika čak 48,4 godine, a najmlađe stanovništvo ima Cipar, u kojem je medijalna dob stanovnika 38,4 godine godine. Izvan EU-a najmlađe stanovništvo ima Turska te Island sa svojih oko 376 tisuća stanovnika, u kojem medijalna dob stanovništva iznosi tek 36,5 godina. Mali Island ne samo da ne gubi svoje stanovnike nego i bilježi porast jer je 2017., prema dostupnim podacima, imao 330 tisuća stanovnika. Ta država s razvijenom obiteljskom politikom ima iznadprosječno visoku stopu fertiliteta u odnosu na europske zemlje. Island, u kojem dugo vlada svijest o važnosti rodne ravnopravnosti i podjednake brige očeva i majki za djecu, smatra se jednim od najboljih mjesta na svijetu za zaposlene žene, a 80% ih je zaposleno. Ako Islanđanke odluče biti samohrane majke, osim potrebnih servisa za djecu, imaju i financijsku podršku države, ali i poslodavaca koji su osviješteni o važnosti usklađivanja obiteljskog i privatnog života roditelja.
Stanje u BiH
Na Islandu, prema posljednjim dostupnim podacima, živi 86% Islanđana, 6% Poljaka te 8% stanovnika s imigracijskom pozadinom. S druge strane, velika Italija, poznata po lošem položaju žena na tržištu rada, ima iznadprosječno nisku stopu fertiliteta jer Talijanke u prosjeku rađaju svega 1,2 djeteta. I na primjeru Islanda očito je da su za lošu demografsku sliku Europe krive same države koje nisu razvijale i mijenjale obiteljske odnosno pronatalitetne
politike u duhu vremena. Među članicama EU-a najveće udjele djece do 14 godina imaju Irska (19,3%), Švedska (17,4%) i Francuska (17,3%), a najmanje Italija (12,4%), Malta (12,7%) i Portugal (12,9%). Hrvatska, usporedbe radi, ima 14,3% djece do 14 godina, a s tako niskim udjelom djece smatra se da su javni sustavi neodrživi. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, posljednji podaci pokazuju kako je samo 15 posto stanovništva mlađe od 15 godina. Također, porazan je podatak da ova zemlja već godinama bilježi negativan prirodni prirast, što projekcije o broju stanovnika u idućem razdoblju čini još alarmantnijima. Za jednostavnu reprodukciju potrebno je rađanje od 2,1 djeteta po ženi. Obrazac se u BiH mijenja 80-ih godina, pa 90-ih godina iznosi 1,7, dok danas iznosi 1,3, što je među nižim stopama fertiliteta (rađanja) u regiji i među europskim zemljama, a to znači da je naš natalitetni deficit -0,8 djece po ženi.
Vrisak.info
