Uoči Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji se svake godine obilježava 7. lipnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti sigurne hrane u zaštiti zdravlja i prevenciji bolesti, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) podsjetile su da sigurnost hrane počinje svakodnevnim, odgovornim odlukama svih sudionika u lancu hrane – od proizvođača i distributera do trgovaca i potrošača.
Ovogodišnjom temom “Od tereta do rješenja – sigurna hrana svugdje”, naglašava se da bolesti koje se prenose hranom nisu samo javnozdravstveni problem, nego i mjerljiv društveni i gospodarski teret koji se može smanjiti znanstveno utemeljenim rješenjima, edukacijom te odgovornim postupanjem u svim fazama lanca prehrane.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nesigurna hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske kontaminante može prouzročiti više od 200 različitih bolesti. Procjenjuje se da u svijetu svake godine oko 600 milijuna ljudi, odnosno gotovo svaka deseta osoba, oboli nakon konzumacije kontaminirane hrane, dok ih 420.000 izgubi život. Djeca mlađa od pet godina posebno su ranjiva skupina te čine 40% ukupno oboljelih od bolesti koje se prenose hranom, pri čemu svake godine umre 125.000 djece.
– Iako se bolesti koje se prenose hranom često povezuju s proizvodnjom, preradom ili distribucijom hrane, važan dio prevencije počinje upravo u kućanstvu. Nepravilno rukovanje, nedovoljna termička obrada, neodgovarajuće čuvanje namirnica ili križna kontaminacija, primjerice korištenje istog pribora za sirovu i pripremljenu hranu, mogu povećati rizik od bolesti – kažu iz HAPIH-a te dodaju kako su najčešći uzročnici bolesti koje se prenose hranom u EU bakterije roda Campylobacter i Salmonella.
Izvor zaraze najčešće je meso, osobito nedovoljno skuhana ili ispečena piletina, zatim nepasterizirano mlijeko i jaja, bilo da potječu od zaražene životinje ili je došlo do prijenosa tijekom rukovanja s hranom. Iako rizik nikada nije moguće potpuno isključiti, pravilna priprema i čuvanje hrane u kućanstvu mogu ga znatno smanjiti.
Upravo zato HAPIH i EFSA, u sklopu aktualne informativne kampanje Safe2Eat, ističu važnost jednostavnih, ali učinkovitih koraka koje svatko može primijeniti u vlastitom domu. Pranje ruku sapunom i toplom vodom prije i tijekom pripreme hrane, pogotovo nakon doticaja sa sirovim mesom ili neopranim voćem, redovito čišćenje i dezinfekcija kuhinjskih površina i pribora, odvajanje sirovih namirnica od gotovih jela, korištenje zasebnih daski i pribora, temeljita termička obrada hrane te pravilno čuvanje lako kvarljivih namirnica među najvažnijim su mjerama kojima se smanjuje rizik od bolesti koje se prenose hranom, prenosi Večernji list.
Kuhana hrana, primjerice, ne smije se ostavljati na sobnoj temperaturi dulje od dva sata, a hrana kojoj je istekao rok “upotrijebiti do” ne smije se konzumirati, poručili su.
Vrisak.info
