U velikim gradovima postaje sve teže živjeti. Pandemija je dala krila rastu cijena nekretnina, ali i stanarina te je održavanje troškova postalo sve teže. Mnogi se žele riješiti velike nekretnine i pronaći sebi nešto manje i jeftinije, piše Večernji list BiH. U zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj odnos cijena i prihoda dramatično je porastao. Izvješća navode kako bi upravo stambeni dugovi mogli biti temelj novih kriza.
Kakva je situacija u BiH, provjerili smo s Edinom Batlakom, ekonomistom i vodećim čovjekom Agencije za nekretnine Agency Plus, koji nam govori kako je tržište nekretnina, kada je BiH u pitanju, živnulo u svibnju ove godine. Međutim, jasno je kako je pandemija učinila svoje, a ono što itekako diktira situaciju cijena je na svjetskom tržištu. – Imamo poremećaje na svjetskom tržištu koji se prelijevaju i na nas, promjena cijene građevnih materijala, prvenstveno metala, i veliki skokovi doveli su do toga da se podižu cijene. Nedavno sam govorio da tu postoje određena opravdanja, ali, po mom mišljenju, ni u kojem slučaju tolika koliki su ti zahtjevi za povećanjem – kaže Batlak. Pitamo ga i kada možemo očekivati stabilizaciju stanja na tržištu i koliko to ovisi o pandemiji. – Može se primijetiti na neizravan način da ljudi počinju živjeti normalno s pandemijom, odnosno da ona postaje sastavni dio života i neće biti zatvaranja kakvih je bilo, a osobno vjerujem u to s obzirom i na proces imunizacije. Ali pandemija ima utjecaj i dalje jer mnogi neće ući u kredite zbog straha i nesigurnosti – kaže Batlak.
Spominje i još jedan aspekt koji je u zemlji poput BiH itekako bitan, a druge zemlje s tim uglavnom nemaju problema pa će se lakše i pokrenuti kada dođe kraj pandemiji. – Politička situacija u BiH ne ide nimalo na ruku razvoju tržišta nekretninama. Ono je velika kočnica i kada bi se to otkočilo, bila bi puno bolja situacija, bolje bi bilo investitorima, a i samim kupcima – naglašava Batlak. Međutim, nije sve tako crno. U pandemiji, primjerice, nije opadalo zanimanje za zemljištem, prvenstveno onim građevinskim, a Batlak nam ističe jedan zanimljiv fenomen, a to su odlasci na selo, gdje cijene pomalo rastu, a osnovni razlog tome je sloboda. – Vidite i sami, ljudi su frustrirani zatvaranjem, a u jeku onih prvih pandemijskih mjera i lockdowna osjećali su se klaustrofobično pa su mnogi donosili odluku napraviti nešto u prirodi kako bi izbjegli nove valove pandemije i stroge mjere neizlaska, policijskog sata… Tako da je cijena zemljišta porasla u samoj pandemiji – priča nam Batlak. Upravo je to ono što je pozitivno i zanimljivo u ovoj priči u proteklih godinu i pol dana. Ljudi svoje kuće i stanove u središtima gradova sve više zamjenjuju za seoske objekte, bilo da se radi o vikendicama, starim kućama ili pak novoizgrađenima te je dosta primjera o svemu tome. Oni s kojima razgovaramo kao razlog odlaska na selo navode bijeg od stresa i užurbanih aktivnosti te svakodnevnih tema koje ne vode naprijed, a na selu, uz mir, imaju mogućnost proizvodnje hrane i zdraviji način život.
Kakva je situacija u BiH, provjerili smo s Edinom Batlakom, ekonomistom i vodećim čovjekom Agencije za nekretnine Agency Plus, koji nam govori kako je tržište nekretnina, kada je BiH u pitanju, živnulo u svibnju ove godine. Međutim, jasno je kako je pandemija učinila svoje, a ono što itekako diktira situaciju cijena je na svjetskom tržištu. – Imamo poremećaje na svjetskom tržištu koji se prelijevaju i na nas, promjena cijene građevnih materijala, prvenstveno metala, i veliki skokovi doveli su do toga da se podižu cijene. Nedavno sam govorio da tu postoje određena opravdanja, ali, po mom mišljenju, ni u kojem slučaju tolika koliki su ti zahtjevi za povećanjem – kaže Batlak. Pitamo ga i kada možemo očekivati stabilizaciju stanja na tržištu i koliko to ovisi o pandemiji. – Može se primijetiti na neizravan način da ljudi počinju živjeti normalno s pandemijom, odnosno da ona postaje sastavni dio života i neće biti zatvaranja kakvih je bilo, a osobno vjerujem u to s obzirom i na proces imunizacije. Ali pandemija ima utjecaj i dalje jer mnogi neće ući u kredite zbog straha i nesigurnosti – kaže Batlak.
Spominje i još jedan aspekt koji je u zemlji poput BiH itekako bitan, a druge zemlje s tim uglavnom nemaju problema pa će se lakše i pokrenuti kada dođe kraj pandemiji. – Politička situacija u BiH ne ide nimalo na ruku razvoju tržišta nekretninama. Ono je velika kočnica i kada bi se to otkočilo, bila bi puno bolja situacija, bolje bi bilo investitorima, a i samim kupcima – naglašava Batlak. Međutim, nije sve tako crno. U pandemiji, primjerice, nije opadalo zanimanje za zemljištem, prvenstveno onim građevinskim, a Batlak nam ističe jedan zanimljiv fenomen, a to su odlasci na selo, gdje cijene pomalo rastu, a osnovni razlog tome je sloboda. – Vidite i sami, ljudi su frustrirani zatvaranjem, a u jeku onih prvih pandemijskih mjera i lockdowna osjećali su se klaustrofobično pa su mnogi donosili odluku napraviti nešto u prirodi kako bi izbjegli nove valove pandemije i stroge mjere neizlaska, policijskog sata… Tako da je cijena zemljišta porasla u samoj pandemiji – priča nam Batlak. Upravo je to ono što je pozitivno i zanimljivo u ovoj priči u proteklih godinu i pol dana. Ljudi svoje kuće i stanove u središtima gradova sve više zamjenjuju za seoske objekte, bilo da se radi o vikendicama, starim kućama ili pak novoizgrađenima te je dosta primjera o svemu tome. Oni s kojima razgovaramo kao razlog odlaska na selo navode bijeg od stresa i užurbanih aktivnosti te svakodnevnih tema koje ne vode naprijed, a na selu, uz mir, imaju mogućnost proizvodnje hrane i zdraviji način život.
Vrisak.info
