Širokobriješki humorist i novinar Frano Vukoja za Večernji list objavio je tekst o ”promjeni vremena”.
Pojam “vrijeme” ima široko značenje – od fizičkog, astronomskog i filozofskog do povijesnog, ekonomskog, lingvističkog i meteorološkog. A u običnom puku kaže se: “Vrime za vrime, Bog zauvike!”
U noći sa subote na nedjelju manju kazaljku sata s broja dva treba pomaknuti na broj tri. Po dobrom, ili lošem, starom običaju posljednjeg vikenda u ožujku prelazi se na ljetno računanje vremena.
Tako će noć sa subote na nedjelju, barem po računanju vremena, biti sat kraća, a dan dulji. Mnogima koje budi budilica to neće dobro sjesti, a da bi dobili isti broj sati sna, trebali bi ranije usnuti. Što ne ide baš lako, biološki sat ne može se tehnički podešavati.
Pa liječnici tvrde kako nije zdravo dva puta godišnje mijenjati računanje vremena, ali tko njih išta pita, pitaju se velike gazde koji liježu kad im se zadrijema, a dižu se iz kreveta kad im više paše sjediti, lagano šetati, ispijati kavice nego ležati. Slično je i s brojnim siromašnima koje ne budi budilica, kao i onima koji spadaju među one sretne osobe za koje vrijedi izreka: “Sretni su oni ljudi koji ne gledaju u sat!”
Ni najbogatiji više nisu sigurni oko toga donose li im dva računanja vremena u jednoj godini više dobiti ili gubitaka. Pa se govori kako bi tome mogao biti kraj. Godinama se u stručnoj i široj, “običnoj” javnosti raspravlja o tome.
No, ne zna se koje bi računanje vremena moglo biti standardno, još aktualno zimsko ili ljetno. A što se BiH tiče, i vrijeme je priča za sebe pa je netko bubnuo da skraćenica BiH znači: Bez ikakve Hiće! Nakon brojnih poziva iz BiH čuje se ona dosadna: “Vi ste na čekanju!”
Čeka se previše dugo, a često vrijeme u BiH krene unatrag. U 90-e godine prošlog stoljeća, pa i dalje u prošlost. I tako dalje od budućnosti i europskog puta i vremena.
Pojam “vrijeme” ima široko značenje – od fizičkog, astronomskog i filozofskog do povijesnog, ekonomskog, lingvističkog i meteorološkog.
A u običnom puku kaže se: “Vrime za vrime, Bog zauvike!”
U Hrvatskoj enciklopediji stoji da je vrijeme neprekidni slijed promjena u kojem se trenuci ili njihove transformacije mogu zamisliti kao neprekidni niz oblika koji jedan drugoga potiru; neprostorni kontinuum.
Vrijeme je u fizici osnovna fizikalna veličina koja opisuje trajanje zbivanja, razmak između dvaju događaja ili redoslijed odvijanja događaja; skalarna veličina koja omogućuje razlikovanje dvaju inače identičnih događaja u istoj točki prostora.
U astronomiji se pojam “vrijeme” veže uz praćenje tijeka vremena i određivanje vremenskih mjernih jedinica koje se postižu opažanjem periodičnih prirodnih pojava, vezane uz rotaciju i revoluciju Zemlje i gibanje drugih nebeskih tijela.
U meteorologiji vrijeme je stanje atmosfere u nekom trenutku na promatranom mjestu, izraženo vrijednostima meteoroloških elemenata, kao što su oborine, tlak, temperatura, vlažnost, vidljivost, naoblaka i druge meteorološke pojave.
Vrijeme je u lingvistici termin za jednu od glagolskih gramatičkih kategorija, a u filozofiji jedan od osnovnih pojmova, tijesno povezan s činjenicom da u ljudskom iskustvu postoji promjena.
Nekoliko je načina na koje se iskazuje postojanje u vremenu: prošlost, sadašnjost, budućnost, trajanje. Vrijeme je u ekonomiji trajanje u duljim ili kraćim razdobljima, ritam u slijedu događaja i u trenucima događaja, odluka, rokova, s dugotrajnijim ili kratkotrajnijim posljedicama.
Najpoznatija izreka vezana uz vrijeme u ekonomiji glasi: “Vrijeme je novac!”
Posebno je zanimljiva ona vezana uz kredit: “Kredit je kišobran koji ti dadnu ljeti, a uzmu na jesen kad pada kiša!”
Kad je vrijeme u pitanju, valja istaknuti da u najvećem dijelu kršćanskog svijeta u nedjelju, na Cvjetnicu, počinje Veliki tjedan koji kršćanima jako puno znači. Uskrs je kršćanima najveći blagdan, a uskrsnuće Isusa Krista najvažniji događaj u povijesti ljudskog roda i vremena uopće. I ističe se: Bog je istina! Kad je riječ o vremenu, valja istaknuti i to da se godine, stoljeća i tisućljeća računaju prema rođenju Isusa Krista. Ne samo u kršćanskom već i u čitavom civiliziranom svijetu. Kad je o nekom događaju riječ, ističe se – prije ili poslije Krista. Nekima kojima Isus Krist puno ne znači ističu – prije nove ere ili nove ere. Dakle, vrijeme su podijelili na staru i novu eru; onu prije Kristova rođenja i onu poslije.
Vrijeme je po mnogočemu relativna kategorija. No, apsolutno je tema više znanstvenih disciplina i umova. Pa je književni kritičar i filozof Bjelinski rekao: “Od svih kritičara najveći je, najgenijalniji i najnepogrešiviji – vrijeme!” Filozof Francis Bacon kazao je da izabrati pravo vrijeme znači uštedjeti vrijeme. S vremenom valja znati pa je Eugen Kvaternik kazao da onoga koji se protivi duhu vremena upravo taj duh ubija. Francuski filozof Voltaire rekao je: “Vrijeme izriče pravdu i stavlja sve stvari na svoje mjesto.” U narodu se kaže: “Svako vrijeme nosi svoje breme!” I na račun vremena valja se našaliti. Da se ono ne bi šalilo s nama. Mujo je doma umjesto sata imao gong. Haso ga upita čemu mu služi gong, a Mujo mu objasni:
– Kad noću ne znam koliko je sati, lupim o gong, a komšija vikne: – Koja budala u pola tri udara u gong?! I tako saznam koliko je sati!
Često se za neke brojčanike, brojila upotrebljava riječ sat, pa dolazi do smiješnih nesporazuma. Tako je Fata nazvala gradski vodovod:
– Pukla mi vodovodna cijev.
– Prije ili poslije sata? – upita je djelatnik vodovoda.
– Prije pola sata – odgovori Fata.
U narodu se kaže: “Svako vrijeme nosi svoje breme!” I na račun vremena valja se našaliti. Da se ono ne bi šalilo s nama. Mujo je doma umjesto sata imao gong. Haso ga upita čemu mu služi gong, a Mujo mu objasni: – Kad noću ne znam koliko je sati, lupim o gong, a komšija vikne: – Koja budala u pola tri udara u gong?! I tako saznam koliko je sati
Najpoznatija izreka vezana uz vrijeme u ekonomiji glasi: “Vrijeme je novac!” Posebno je zanimljiva ona vezana uz kredit: “Kredit je kišobran koji ti dadnu ljeti, a uzmu na jesen kad pada kiša!”
Vrisak.info
