Sve članice EU u nedjelju pomiču satove za jedan sat, da bi se uskladile sa zimskim vremenom, dok će se u SAD-u to dogoditi prve nedjelje u studenom. Znači, u noći sa subote na nedjelju, s 26. na 27. listopad pomaknut će se sat s 3 u noći na 2 sata. Tako ćemo dobiti jedan sat ekstra sna.
Ljetno računanje vremena uvedeno je u praksu kako bismo uštedjeli jedan sat energije dnevno, odnosno iskoristili energiju uslijed kasnijeg zalaska Sunca da kasnije počnemo paliti svjetla.
O ideji se razgovaralo više od 200 godina, a nakon što je Europski parlament nedavno izglasao zaključak po kojemu bi se od 2021. trebala ukinuti ta praksa, donosimo kako je do te prakse uopće došlo.
Htjeli su uštedjeti
Naime, nedostatak ugljena širom Europe potaknuo je Njemačku i Austro-Ugarsku da 2016. godine krenu s pomicanjem sata da bi se uštedjela energija, a ubrzo su to slijedile i druge zemlje. Tako je Velika Britanija, na primjer, pomicanje sata uvela u praksu još u svibnju 2016. godine i do danas je se drži. Mnoge zemlje nakon rata su odustale od te prakse, da bi joj se vratile tijekom svjetske energetske krize 70-ih godina prošlog stoljeća.
Nije svugdje isto
I dok Europa u nedjelju pomiče satove unazad, na Novom Zelandu događa se suprotno: pred kraj rujna pomaknuli su satove unaprijed, kao i neke Australske države koje se drže programa štednje energije.
Zanimljivo je da je Rusija 2011. godine odlučila uvesti trajnu promjenu vremena, no to je na nekim zemljopisnim širinama njenog teritorija dovelo do toga da u podne bude mrak, pa su se na jesen 2014. vratili na standardno računanje vremena.
Postoje prijepori o tome kakvi su efekti ove mjere. Naime, dio stručnjaka smatra kako će kućanstva koja na večer uštede nešto energije jer ne moraju paliti svjetla, tu energiju mogu potrošiti ujutro, ako ustaju rano, prije izlaska Sunca.
Bolje djeluje na zdravlje nego proljetno pomicanje sata
Puno se govori o utjecajima te promjene na zdravlje, pa se tako može čuti da jedan sat više izlaganja Sunčevim zrakama može utjecati na količinu D vitamina koji prosječna osoba apsorbira tijekom izlaganja sunčevom svjetlu, no kritičari upozoravaju da pomicanje sata negativno utječe na cirkadijalni ritam te da se u prva tri dana od promjene na proljeće bilježi veći broj srčanih udara koji se mogu povezati s promjenom ritma.
S druge strane, istraživanja pokazuju da dodatni sat sna koji dobijemo na jesen smanjuje rizik od srčanih udara. Pritom postoji suglasnost stručnjaka o tome da sat izgubljenog sna na proljeće ima puno veći utjecaj na ljude i njegov utjecaj dulje traje nego što je to s ‘viškom’ sna koji dobijemo na jesen.
Kad je riječ o ekonomiji, stavovi o učincima opet su podijeljeni. Naime, istraživanja pokazuju da maloprodaja i turistička industrija imaju koristi od jednog dodatnog večernjeg sata dnevne svjetlosti ljeti, dok poljoprivredna industrija tim promjenama nije zadovoljna, jer one utječu na ritam mužnje krava, jutarnje radove na poljima, pa i na žetvu. Promjenama vremena pogođen je i sektor zrakoplovstva, koji mora usklađivati vrijeme letova, kao i mnogi drugi gospodarski sektori.
Vozačima je najteže
Postoje procjene po kojima je pomicanje sata jedan od najvećih izazova za vozače. Naime, diljem svijeta najprometnije vrijeme na cestama smatra se vrijeme između 8 i 10 sati ujutro, te između 15 i 19 sati poslije podne. Kad se sat pomakne unazad na jesen, većina poslijepodnevne gužve na prometnicama odvija se po mraku, pa se u nekim zemljama, poput Velike Britanije, već mogu čuti prijedlozi da se ljetno računanje vremena zadrži kao trajno.
Brexit utječe i na vrijeme
Istraživanje britanske međunarodne agencije YouGov pokazalo je da oko 44 posto ljudi želi da opstane sustav po kojem se satovi pomiču dva puta godišnje, dok 39 posto ljudi to želi ukinuti. Primjećuju se i regionalne razlike, ovisno o tome koliko sunčanih sati pojedina regija ima.
S obzirom da je EU nedavno izglasao da će se ta praksa ukinuti od 2021. godine, što bi moglo riješiti još jedan od problema britanskog Brexita.
Naime, po sadašnjim pravilima, u slučaju da Britanija izađe iz EU prije 2021. godine i odustane od promjene računanja vremena, moglo bi se dogoditi da Sjeverna Irska i Republika Irska oko šest mjeseci budu u različitim vremenskim zonama, bez obzira na meke ili tvrde granice. To bi omogućilo da ručate u Derryju, prije prelaska granice, te da prijeđete granicu i u Donegal stignete – baš na ručak.
U vrijeme digitalne ere te digitalnih satova i satova na pametnim telefonima, te sinkroniziranih kalendara, to bi značajno moglo zakomplicirati stvari, upozorava The Guardian.
Vrisak.info
