Iako su prosječne plaće od 2020. godine znatno porasle, cijene stanova rasle su brže. Ipak, prodaja stanova na tržištu ne opada. U agencijama za nekretnine kažu da se radi o takozvanom organskom dijelu tržišta koji postoji bez obzira na kretanje cijena, pa ljudi kupuju i prodaju nekretnine u skladu sa životnim okolnostima.
Za nekretnine, automobile, elektroniku i putovanja kupovna moć građana BiH neusporedivo je slabija od prosjeka EU. Na temelju podataka Svjetske banke, u usporedbi sa Zapadnom Europom, prosječni stanovnik BiH ima tek 40 posto kupovne moći prosječnog stanovnika Francuske ili Njemačke, piše Avaz.
Prosječna plaća u najvećim gradovima BiH danas ne može kupiti ni pola kvadrata stana u novogradnji, a u prosjeku je u BiH za kupnju stana od 60 metara četvornih potrebno između 400 i 700 prosječnih mjesečnih plaća, ovisno o lokaciji. Pritom, računica je napravljena na temelju cijena stanova bez kamata, poreza, javnih bilježnika, opremanja i troškova kredita, pod potpuno nerealnom pretpostavkom da osoba ne jede, ne plaća režije niti stanarinu, nema djecu, ne koristi automobil, ne troši ništa drugo, nego 100 posto plaće svaki mjesec odvaja sa strane za stan. I to sve pod pretpostavkom da cijene stanova ne rastu, da plaća ne pada, da nema inflacije i nepredviđenih troškova. Tko kupuje?
Iako su prosječne plaće od 2020. godine znatno porasle, cijene stanova rasle su brže. Ipak, prodaja stanova na tržištu ne opada. U agencijama za nekretnine kažu da se radi o takozvanom organskom dijelu tržišta koji postoji bez obzira na kretanje cijena, pa ljudi kupuju i prodaju nekretnine u skladu sa životnim okolnostima.
“Mlađi parovi i obitelji s djecom često imaju potrebu za većim stambenim prostorom, dok osobe starije životne dobi nerijetko prodaju veće stanove ili kuće i sele se u manje i funkcionalnije nekretnine. Upravo zbog tih životnih promjena određeni se broj transakcija odvija bez obzira na to rastu li cijene ili padaju, jer je potreba za adekvatnim stambenim prostorom prioritet”, kaže Amela Ljuhar-Hadžijahić, direktorica agencije Kvart nekretnine Sarajevo.
Kredit ili gotovina?
Potražnju dodatno podižu kupnja za najam, štednja u nekretninama i ograničena ponuda kvalitetnih stanova, te dijaspora koja kupuje znatan dio nekretnina, posebno u novogradnji i kao investicijske nekretnine. Ali ona nije glavni kupac.
“Iskustvo naše agencije pokazuje da najveći dio tržišta i dalje čini lokalno stanovništvo. U ukupnom broju realiziranih transakcija približno 70 posto kupaca dolazi aus Bosne i Hercegovine, dok oko 30 posto čini dijaspora”, kaže Ljuhar-Hadžijahić.
Prema njezinim riječima, kupci obično prodaju postojeću nekretninu i uz manji stambeni kredit kupuju novu. Također, značajan broj kupaca cjelokupnu kupnju financira putem kredita. Kada se radi o prvoj nekretnini kojom se rješava stambeno pitanje, kredit je i dalje najzastupljeniji model financiranja. S druge strane, investicijske nekretnine najčešće se kupuju vlastitim sredstvima. Takve se kupnje uglavnom financiraju iz ušteđevine, sredstava ostvarenih prodajom druge nekretnine ili kroz nasljedstvo, dok je kreditno zaduženje u ovom segmentu znatno manje zastupljeno.
Usporedba s Njemačkom
Stanovi u Njemačkoj, primjerice, na prvi pogled gotovo su dvostruko skuplji od sarajevskih, ali su prihodi više nego trostruko veći. Zato se prosječnom plaćom u Njemačkoj kupuje oko 65 posto više stambenog prostora nego prosječnom plaćom u BiH. Dok su u BiH potrebne oko 2,5 plaće za 1 kvadratni metar stana, u Njemačkoj je to oko 1,5 plaća za 1 kvadratni metar. To je jedan od razloga zašto su stanovi “preskupi u odnosu na plaće”, čak i kada su nominalne cijene kvadrata mnogo niže nego u zapadnoj Europi.
Vrisak.info
