Jedno od prirodnih bogatstava naše zemlje, Buško jezero, ove ljetne sezone biti će transformirano u građevinsko gradilište.
U planu je da se radi sanacija jer se gube velike količine vode. Iz tog razloga, Konzorcij u čijem se sastavu nalazi pet građevinskih firmi započeti će sa betonskim injektiranjem jezera.
Pripreme za navedene aktivnosti već su započete, postupnim smanjivanjem razine vode.
Istovremeno sa radovima, javilo se i nezadovoljstvo tamošnjih ribara jer će riblji fond u jezeru biti doveden u pitanje, kako navodi BHRT.
Ministarstvo nije suglasno sa pražnjenjem?!
Prema riječima ribočuvara, neke vrste ribe u ovoj vodenoj akumulaciji već su ugrožene, odnosno, riblji mrijest. “Sada smo u nekoj fazi mrijesta šarana, a šta se događa? Znači, jezero kako se povlači, ikra u tom slučaju ostaje na suhome”, objašnjava Davor Kuliš, ribočuvar.
Kako ribolovci ocjenjuju, u svakom slučaju doći će do štete. Ipak, u ovakvoj situaciji to i nije jedina zabrinjavajuća činjenica.
Prema kantonalnom ministru poljoprivrede, Ivici Brešiću, još je neizvjesno na koji način će se vršiti pražnjenje jezera dok iz federalnog Ministarstva kažu da oni nisu suglasni da dođe do pražnjenja.
Biološki minum još nije dosegnut
Iz Crpne stanice Buškog jezera navode kako imaju sve potrebne suglasnosti da započnu sa radovima, čija se vrijednost procjenjuje na nekoliko milijuna eura.
Također, smatraju da neće doći ni do kakvog pomora ribe jer će se nivo vode spustiti samo do kote 702, odnosno, samo 5 metara a kota za biološki minum nalazi se na nivou od 700,5 metara.
“Ponekad mislim da je ovo jezero čudno i da podsjeća na Loch Ness jer šta god da se radi ovdje je misteriozno. Zvao sam čelnike ove Crpne stanice, da se izjasne i demantiraju informacije. Ipak, nisu htjeli da daju neke zvanične izjave”, navodi Jugoslav Brdar, vlasnik koncesije za sportski ribolov.
Podsjećamo da smo o sličnom problemu pisali prošle godine kada je došlo do zagađenja Spreče koja se smatra najzagađenijom rijekom u Bosni i Hercegovini, a koja je nekada bila najbogatija ribom u Europi.
Najmanje jednom godišnje dođe do izlivanja ove rijeke iz njenog korita i do plavljenja oranica pa poljoprivrednim proizvođačima nanosi velike štete jer poplavi plodno zemljište. Pored toga, na ovaj način u rijeku dospijevaju i otrovi iz obližnjih tvorničkih pogona.
Vrisak.info
