Ove godine ljetno računanje vremena počinje 31. ožujka, što znači sat vremena manje spavanja, ali i naznaku sve sunčanijih, toplijih i dužih dana.
Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Benjamin Franklin 1784, koji je smatrao kako se pomicanjem sata može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje. Zbog nestašice ugljena i drugih energenata trebalo je maksimalno štediti na električnoj energiji, pa je Njemačka 1916. bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena.
Računanje vremena, kakvog poznajemo i danas, uvedeno je od 1983. u SFRJ. Neke države u SAD-u ni danas ne mijenjaju sat, kao niti Japan, Ekvador i države u tropskom pojasu. U Europi sve zemlje mijenjaju sat, osim Islanda.
Kraće spavanje donosi nešto malo stresa za naš organizam jer mu treba vremena kako bi se naviknuo na novi ritam spavanja i buđenja. Prema nekim istraživanjima tih sat vremena koliko kraće spavamo zaslužno je za osjećaj neispavanosti, glavobolje, srčano opterećenje pa i veći broj prometnih nesreća jer je zbog neispavanosti koncentracija slabija, prenosi Faktor.
Pomicanje sata nije prirodno za ljudsko tijelo koje bi zapravo trebalo biti u skladu s prirodnim ciklusima, a ne s kazaljkama sata.
poster
Naše tijelo ima svoj ritam i naviknuto je spavati određeni broj sati, buditi se u određeno doba itd. Ako mu se to poremeti, ono to doživljava kao stres pa mu je neophodno nekoliko dana za prilagođavanje.
Broj ljudi koji zbog srčanog udara završe na Hitnoj pomoći povećan je za oko 25 posto u danima nakon pomicanja sata na ljetno računanje vremena, a većinom se radi o ženskim pacijentima, pokazuju neka istraživanja. Oni koji znaju da pate od srčanih problema trebali bi u te dane posebno pripaziti što piju i jedu te izbjegavati veći tjelesni napor.
Ljetno računanje vremena završava ove godine 27. listopada.
Vrisak.info
