Najvažnije pitanje rezidbe ukrasnog grmlja koje raste na otvorenom je – kada ju obaviti. Listopadne vrste odbacuju lišće i skladište rezervne tvari u korijenu. Zimska rezidba ne narušava takve zalihe i daje mogućnost ranog kretanja vegetacije, osigurava uravnotežen rast i obilno cvjetanje.
Neophodne su oštre škare
Za provođenje ovog posla bit će nam neophodne škare koje treba uskladiti s vrstom i debljinom grančica. One trebaju biti naoštrene kako bi nastali rez bio gladak i čist. One tupe dovode do gnječenja drveta što stvara veće rane koje su podložne infekcijama, napadu štetnika, isušivanju i smrzavanju. Obavezno ih je dezinficirati. Škare s dvije oštrice imaju moć rezanja s obje strane i mogu se koristiti za deblje i jače grane, dok se za one većeg obujma i stabla koriste razne pile. Prema potrebi koristi se voćarski vosak s kojim se premazuju veći rezovi.
Vrijeme rezidbe
Kasna zima i rano proljeće su idealni za rezidbu. Vegetacija još uvijek nije krenula. Optimalno je da ju završimo prije kretanja sokova i buđenja pupoljaka. Najbolje je da se obavlja na 10 stupnjeva, minimalno za otporne vrste do 5 stupnjeva, a ispod toga ne.
Vrste koje cvjetaju na krajevima novih prirasta orezujemo na dva do tri pupa. Takav su hibiskus, budleja, spirea, većina hortenzija (metličaste), fuksije i druge vrste.
Sada se orezuju žive ograde kako bi se potaknuli pupoljci da daju nove priraste. Takvi zahvati će dati kompaktniji izgled i izbjeći ćemo ogoljavanje donjih i unutrašnjih dijelova. Nakon toga potrebno je obaviti prihranu.
Sve vrste koje cvjetaju na prošlogodišnjim prirastima bolje je ostaviti i rezidbu provesti kada prođe cvjetanje. U ovu grupu spadaju: jorgovan, neke hortenzije, forzicija, kerija, vajgelija.
Vrisak.info
