Kad god se ozbiljno zatrese tlo na Balkanu, a da se to osjeti i u Hrvatskoj, javnost se prisjeća u prvom redu potresa u Crnoj Gori iz 1979. od 7 stupnjeva po Richteru sa 136 poginulih i onoga od 6,2 stupnjeva iz Makarske 1962. kada su se gromade s Bikova obrušavale na dalmatinski gradić.
Dan ili dva poslije prisjećamo se i onog od 10 stupnjeva po Mercalliju iz 1667. u Dubrovniku s tisućama poginulih nakon kojega taj grad više nikad nije bio isti… Posljednjih dana inspiracije takve vrste ima na pretek. Prvo je udar iz dubina Zemljine kore uzdrmao Drač, pa se to osjetilo i u Dalmaciji.
Pa je 5,4 po Richteru udario u Blagaju u BiH, što je najviše “zabavilo” Mostarce, ali i skoro cijelu Dalmaciju. Treslo se dalje redom nešto malo u okolici Karlovca, potom u zapadnom priobalju Krete, a najnovije je da je, vjerojatno kao naknadni udari potresa u Albaniji, u srijedu još malo treslo u Albaniji, te da su dva potresa udarila s epicentrom u jadranskom podmorju. Jedan od njih bio je 5,3 stupnjeva po Richteru. Za potres kod Krete stručnjaci su rekli da vjerojatno nema veze sa svim onima na potezu od Albanije preko BiH do Karlovca, jer je to predaleko.
No, svi ovi ostali očito su posljedica namještanja onoga što poznajemo kao Jadranska mikroploča kojoj je nakratko postalo malo pretijesno, pa se promeškoljila da se bolje namjesti između zapadnog Balkana na jednoj i Italije na drugoj strani. O čemu je tu riječ relativno nedavno odlično je objašnjeno u članku “Seizmička aktivnost na području Republike Hrvatske” u Listu studenata Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Express je prije nekoliko dana objasnio da je Jadranska mikroploča zapravo produžetak Afričke ploče koja se našla stiješnjena u odnosu na Euroazijsku ploču.
Stanje s Jadranom posebno je “zabavno” zato što Afrička ploča u odnosu na Europu rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Jadranska mikroploča, koja najvećim dijelom skoro točno pokriva dno Jadranskog mora i na sjever se pruža sve do Alpa, također rotira, i to oko točke u Alpama.
Posljedica je to da se Jadranska mikroploča u odnosu na Euroazijsku podvlači, otprilike pod Dinaride, znači uzduž Dalmacije. Zbog toga i jest seizmička situacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine takva da su najčešći potresi uz kvarnersku obalu, po dalmatinskoj Zagori, između Zadra i Šibenika, oko otočića Jabuka, a posebno i najviše diljem južnih dalmatinskih otoka i diljem Hercegovine. Ovaj dio priče izravno se tiče i Crne Gore i Albanije, navode izvori na koje se poziva članak studenata Geodezije u Zagrebu.
Međutim, koliko god su nam objektivno ljudski užasne scene i uspomene stradanja Crne Gore prije 40 godina i Makarske prije više od pola stoljeća, objektivno Jadranska mikroploča nije okružena tako čestim najsnažnijim potresima. S te strane u bitno goroj situaciji su područja koja okružuju Egejsku mikroploču, izdanak Euroazijske ploče koji rotira uzajamno s Afričkom pločom, zbog čega se redovito i žestoko tresu i Istanbul i Kreta i zapadna obala Grčke, a u toj priči nije bez veze niti Skopje. Mediteran je i inače vrlo živo mjesto. Na istoku se Afrika i Europa u tektonskom smislu sudaraju brzinom od 1 centimetra godišnje, a na zapadu tek nešto manje.
Što se Jadranske mikroploče tiče, postoje tri modela njenog gibanja, svaki donekle različit od druga dva jer je nezgodno seizmološki proučavati nešto čiji je najveći dio na morskom dnu na dubini od stotina i stotina metara. Prema jednom modelu Jadran se sudara s Europom skoro točno u smjeru sjevera, dok se prema druga dva na sjevernom dijelu, oko Rijeke, s europskom pločom tuče direktno prema sjeveru, a uzduž obala Dalmacije, Crne Gore i Albanije u smjeru sjeveroistoka.
Pa kad se sve ovo stavi na papir, vidi se da je Jadran okružen Apeninima, nastalima po rubu Jadranske mikroploče gdje se susreće s Afričkom pločom, na sjeveru Alpama, a uzduž Balkanskog poluotoka Dinaridima iza kojih se pruža Panonska nizina. Jadran je, dakle, stiješnjen sa svih strana, s juga ga pritišće afrički kontinent, sa sjevera europski, kako to opisuju i studenti s Geodezije u Zagrebu, ali i odličan relativno svjež prikaz stanja Ministarstva sigurnosti BiH. Pa kad se u tako nagužvanoj situaciji bilo što bilo gdje pokrene, dolazi do drmanja na sve strane.
Unatoč svim tim podacima ne možemo nipošto biti sigurni kad će negdje u Hrvatskoj sljedeći put udariti zbilja jako. Da hoće, u to možemo biti sigurni. Možemo biti sigurni i u to gdje je najvjerojatnije da će udariti zbilja jaki potres. Ali, kako stoje najveći gradovi s opasnosti od potresa? Hrvatska udruga za krizni menadžment objavila je prije dvije godine vrlo zanimljiv prikaz Zagreba, Splita, Rijeke, Dubrovnika i Hercegovine po ugroženosti četvrti od stradavanja u potresima. Zagreb je točkasto izbušen po cijelom svom centru, Split je iznenađujuće, ispresijecan zonama visokog rizika, a slično je i sa Hercegovinom.
Vrisak.info
