Meteorolozi upozoravaju da je El Niño, prirodni klimatski fenomen koji utječe na vremenske prilike diljem svijeta, službeno počeo te da bi mogao donijeti novi val ekstremnih vremenskih pojava, poremećaje u poljoprivredi i rekordno visoke temperature.
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) priopćila je da su u tropskom dijelu Tihog oceana već zabilježeni uvjeti karakteristični za El Niño, nakon što su temperature površine mora u proteklim mjesecima naglo porasle.
Prema procjenama stručnjaka, postoji mogućnost razvoja takozvanog „super El Niña“, što bi značilo jedan od najintenzivnijih ovakvih događaja od početka modernih mjerenja.
Što je El Niño?
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji se javlja svakih dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana. Tijekom tog razdoblja dolazi do zagrijavanja površinskih voda u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana, što utječe na obrasce padalina, temperature i vremenske prilike diljem planeta.
Njegova suprotnost je La Niña, hladna faza istog klimatskog ciklusa.
NOAA navodi da je temperatura površine mora u ključnom dijelu Pacifika već premašila prag od 0,5 stupnjeva Celzijusa iznad prosjeka, što se smatra službenim početkom El Niña.
Mogućnost jednog od najjačih El Niña u povijesti
Posebnu pozornost znanstvenika privlače prognoze koje upućuju na iznimnu snagu ovog fenomena. Snažan El Niño definira se kada temperatura mora poraste više od 1,5 stupnjeva iznad prosjeka, dok se vrijednosti iznad dva stupnja smatraju vrlo snažnim događajem.
Prema najnovijim prognozama NOAA, postoji oko 63 posto vjerojatnosti da bi El Niño u razdoblju od studenoga do siječnja mogao postati jedan od najjačih ikada zabilježenih.
Najintenzivniji El Niño događaji u modernoj povijesti dogodili su se 1982./83., 1997./98. i 2015./16. godine.
Neki meteorološki modeli čak sugeriraju da bi temperature u tropskom Pacifiku mogle porasti i više od tri stupnja iznad prosjeka.
Novi temperaturni rekordi na već zagrijanom planetu
Stručnjaci upozoravaju da se ovaj El Niño javlja u trenutku kada je Zemlja već znatno zagrijana zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
“Moramo ozbiljno brinuti o posljedicama. Aktualni El Niño dolazi povrh značajnog globalnog zatopljenja, što znači da bi temperature u pogođenim područjima mogle dosegnuti do sada nezabilježene vrijednosti”, rekao je profesor Adam Scaife iz britanske meteorološke službe Met Office za BBC.
Snažan El Niño u pravilu povećava prosječnu globalnu temperaturu za oko 0,2 stupnja Celzijusa, jer oslobađa toplinu iz oceana u atmosferu.
Zbog toga pojedini stručnjaci upozoravaju da bi 2027. godina mogla postati kandidat za najtopliju godinu otkako postoje mjerenja.
Gdje se očekuju najveće posljedice?
Iako svaki El Niño ima svoje specifičnosti, određeni se obrasci redovito ponavljaju.
Povećan rizik od obilnih padalina i poplava očekuje se u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, kao i u dijelovima istočne Afrike, središnje Azije i juga Sjedinjenih Američkih Država.
Istodobno, u Australiji, Indoneziji i dijelovima Južne Amerike raste rizik od suša i šumskih požara, što može imati ozbiljne posljedice za poljoprivredu i globalnu sigurnost opskrbe hranom.
Stručnjaci upozoravaju na moguće slabije prinose, rast cijena hrane i dodatni pritisak na gospodarstva diljem svijeta.
Milijuni ljudi pod rizikom
Direktor organizacije Power Shift Africa, Mohamed Adow, upozorio je da El Niño za mnoge zajednice predstavlja mnogo više od klimatskog fenomena.
“Za mnoge ljude to znači neuspjele žetve, rast cijena hrane i dodatni udar na stanovništvo koje se već godinama suočava sa sušama i poplavama”, rekao je Adow.
Japanska meteorološka agencija također procjenjuje da je El Niño već prisutan te očekuje da će trajati najmanje do jeseni.
Iako znanstvenici još ne potvrđuju da klimatske promjene izravno uzrokuju jači El Niño, ističu da zagrijavanje planeta značajno pojačava njegove posljedice, zbog čega bi iduće dvije godine mogle biti među najizazovnijima kada su u pitanju vremenski ekstremi.
Vrisak.info
