Još za prvih dana karantene stanovnici velikih gradova svijeta ponovno su otkrili cvrkut ptica. Na ulicama Barcelone viđene su divlje svinje, Santiago de Chileom prošetala je divlja puma, a dupini se u jatima ponovno okupljaju u Sredozemlju…
S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolici gradova “sve se slobodnije šeću njihovim ulicama”, kaže Romain Julliard, direktor istraživanja u pariškome Državnom prirodoslovnom muzeju.
Kao primjer navodi lisice: “Vrlo brzo mijenjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mjesto, krenu ga istraživati”.
Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu napustiti svoj uobičajeni teritorij i “napraviti mjesta ostalim životinjama”.
“A jesu li ptice, gradskim stanovnicima obično ‘nevidljive’, sada brojnije? Prije bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju cvrkutati kad je bučno, no sada pjevaju bez prestanka”, kaže Jérôme Sueur, stručnjak iz Nacionalnoga prirodoslovnog muzeja.
Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. Nada se da će ovaj izostanak ljudske kakofonije koristiti životinjama tijekom njihova reproduktivnog razdoblja u proljeće. “Moglo bi se kazati da su životinje sada lišene onečišćenja koje za njih predstavlja buka što je proizvode ljudi”, kaže znanstvenik.
Osmisliti postupan izlazak iz karantene
I na selu i u moru divlje životinje vjerojatno će profitirati zbog velike ‘ljudske karantene’. U Francuskoj je, primjerice, zbog karantene sezona lova završila ranije nego što je uobičajeno.
Karantena je nastupila u trenutku kada je za određene životinjske vrste sezona parenja u punom jeku. Tako je u slučaju običnih žaba i pjegavih daždevnjaka, koje, kada prelaze prometnice i ceste, vrlo često pregaze jureći automobili”, kaže Jean-Noël Rieffel, regionalni direktor francuskoga Ureda za bioraznolikost u Val-de-Loireu.
Crnoglave galebove, koji se gnijezde na pjeskovitim obalama Loire, ljudi obično u ovo doba uznemiruju i smetaju. No sada više nema šetača, četveronožnih ljubimaca ni kanua.
U nacionalnom parku Calanques, nedaleko od Marseillea, koji je zatvoren za šetače i nautičare, “priroda i životinjske vrste pronalaze svoje prirodno stanište brzinom koja nas iznenađuje”, kaže upravitelj parka Didier Réault. “Njorke, koje su se prije gnijezdile u višim i dobro zaštićenim područjima, sada se okupljaju na vodi”.
“Isto je s biljkama. Zaštićena vrsta divljih orhideja cvate krajem travnja i početkom svibnja. Šetači ih najčešće poberu, no to bi ove godine moglo izostati”, kaže Jean-Noël Rieffel.
I na nepokošenim gradskim livadama sve je puno poljskoga cvijeća, “izvora nektara i polena za bumbare, pčele i leptire”, objašnjava Romain Julliard.
Znanstvenicima je, u novonastaloj situaciji možda najvažnija činjenica da su se naš odnos i pažnja prema prirodi izmijenili. Ljudi su prisiljeni boraviti u zatvorenim prostorima i tek sada postaju svjesni toga u kolikoj im mjeri nedostaje priroda.
S prozora stanova ili u svojim vrtovima svi oni imaju više vremena za ponovno otkrivanje prirode i promatranje čudesnih promjena.
No karantena bi mogla biti loša za životinjske vrste koje su se navikle hraniti ljudskim otpadom.
Drugi nedostatak karantene je to što su akcije pomoći ugroženim vrstama i borba protiv nekih invazivnih vrsta iznenada prekinute, smatra Loïc Obled, zamjenik ravnatelja francuskog Ureda za bioraznolikost.
I naposlijetku, morat će se osmisliti postupan izlazak iz karantene.
Ptice koje su se gnijezdile na prostoru napuštenoga školskog dvorišta uznemirit će se i preplašiti, a njihov će odmor biti kratkotrajan
“Ljudi će se zaželjeti prirode, a takvo bi iznenadno opterećenje moglo negativno utjecati i na floru i faunu”, upozorava Jean-Noël Rieffel.
Vrisak.info
