Svake godine, 14. veljače, katolici slave blagdan svetog Valentina, sveca i mučenika, koji je postao simbolom zaljubljenosti, odnosno, ljubavi između žene i muškarca. Riječ je o svecu koji je bio prvi biskup grada Terni u Umbriji, stotinjak kilometara od Rima, a za biskupa je zaređen 197. godine, kada je imao svega 22 godine. Mučeničku smrt pretrpio je u dobi od 63 godine i na mjestu gdje je pokopan je najprije u 4. stoljeću podignuta crkva, a početkom 17. stoljeća i katedrala, gdje se i danas čuva svečevo tijelo.
Blagdan plodnosti
Širenjem kršćanstva, rana Crkva trudila se ‘dati’ novim vjernicima mogućnost da neke lijepe i ugodne ‘poganske’ običaje zamjene nečim što će biti u duhu kršćanstva. Tako se blagdan svetog Valentina od davnina obilježava na dan 14. veljače, odnosno, dan prije rimskog blagdana bogova Pana, Fauna i Luperka, što je bio ‘poganski’ blagdan plodnosti. Povezanost svetog Valentina i ljubavi potječe iz legende o braku mlade kršćanske s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji.
Legenda o sv. Valentinu
Na engleskom govornom proširila se legenda koja baš i nema temelja u povijesnim izvorima, a prema kojoj je sveti Valentin živio u Rimu u doba kada je car Klaudije Gotski naredio da se njegovi vojnici ne smiju ženiti ili zaručivati, jer je smatrao da se vojnici, kao oženjeni ili zaručeni muškarci, neće srčano boriti u njegovim ratovima, već će biti oprezniji i gledati da sačuvaju život kako bi ostali sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja. Međutim, svećenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu. Večer prije rimskog proljetnog blagdana plodnosti, 14. veljače odrubili su mu glavu. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem, a kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je odlučilo spojiti blagdan Luperkalija i smrt Svetog Valentina u jedan.
Zanimljivosti o Valentinovu:
Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namjenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj.
Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.
Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a nešto više pošalje se jedino za Božić.
Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo zajedno dobiju oko 50 milijuna ruža.
U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine za Valentinovo pristigne oko tisuću ljubavnih pisama za Juliju.
U Sjedinjenim Američkim Državama čak 15 posto čestitki za Valentinovo djevojke pošalju same sebi.
Vrisak.info