Mnogi od nas su imali taj jezoviti osjećaj da se nova situacija čini tako poznatom, da se čini kao da se već dogodila.
Što se točno događa ovdje? I zašto to doživljavamo – zašto se to događa?
Déjà vu je francuski izraz koji se na prevodi kao “već viđeno”. Iako je točan uzrok déjà vua i dalje pomalo zagonetan, predloženo je nekoliko teorija koje bi ga objasnile.
Liječnica Sanam Hafeez, psihologinja, neuropsihologinja i direktorica Comprehensive Consultation Psychological u New Yorku, navodi da neki misle da je razlog način na koji se sjećanja obrađuju u mozgu, što potencijalno uključuje kašnjenja ili pogreške u vraćanju sjećanja.
Međutim, bez obzira na točan mehanizam, déjà vu je prolazno i uobičajeno iskustvo koje traje kratko, pogađa ljude svih dobi i ne smatra se patološkim stanjem.
Prema WebMD-u, 60 posto do 70 posto ljudi iskusi neki oblik déjà vu- a tijekom svog života, a mogu ga izazvati poznati prizori, zvukovi i mirisi. Ipak, zanimljivo je da se déjà vu češće javlja osobama u dobi od 15 do 25 godina, a ljudi s višim obrazovanjem, oni koji puno putuju i oni koji se mogu prisjetiti svojih snova također imaju veću vjerojatnost da će doživjeti déjà vu.
Ipak, učestalost déjà vu iskustava može varirati među pojedincima i neki ljudi mogu imati déjà vu rijetko, dok ga drugi mogu doživjeti češće.
“Također je važno napomenuti da déjà vu nije povezan s nekim posebnim medicinskim ili psihološkim stanjem. Riječ je o obično kratkotrajnom i prolaznom iskustvu koje se smatra se normalnim aspektom ljudske percepcije i pamćenja”, dodala je.
Ipak, postoje neka medicinska stanja i neurološki poremećaji kod kojih se iskustva slična déjà vu mogu pojaviti češće ili u izmijenjenom obliku, a ta stanja, prema dr. Hafeez, uključuju sljedeće: epilepsija, migrena, anksioznost, šizofrenija.
Vrisak.info
