Zdrav duh u zdravom tijelu! Ova latinska poslovica (lat. mens sana in corpore sano) izrečena prije nepunih 2000 godina u djelu rimskog pjesnika Juvenala, u mnogočemu je svevremenska misao, možda kao nikad prije aktualna u životu svakog pojedinca.
Iako je u ono doba u svom užem sadržaju obuhvaćala duhovni aspekt čovjeka, danas je primjenjiva za sve dimenzije ljudskog bića.
Ravnoteža u hormonalnom statusu predstavlja biljeg sveukupnog zdravlja, dobre kvalitete života, kao i općeg osjećaja zadovoljstva.
HORMONI I KARDIOVASKULARNI RIZIK
Uravnoteženi rad endokrinih žlijezda (osobito štitnjače) jedna je od pretpostavki urednog rada srca i krvnih žila. Uredna funkcija štitnjače jedan je od ključnih preduvjeta urednog rasta i psihofizičkog razvoja djeteta. Spolni hormoni u pubertetu omogućuju prijelaz iz faze djetinjstva u fazu odrasle osobe, a i u kasnijem tijeku života poremećaj ravnoteže spolnih hormona ima izravne nepovoljne kardiovaskularne posljedice.
Konkretnije, manjak testosterona kod odraslih muškaraca (dijelom uvjetovan procesom starenja) predstavlja pojedinačni rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti. Redovito vježbanje esencijalno je za očuvanje općeg zdravlja.
Kroz različite oblike tjelesne aktivnosti neovisno o dobi postiže se neophodno opterećenje na koštano tkivo i neizravno na čitav sustav za kretanje. Pozitivna posljedica je uravnoteženo djelovanje stanica koje izgrađuju koštano tkivo (osteoblasti) spram stanica čija je zadaća razgrađivati koštano tkivo (osteoklasti).
Nažalost u svakodnevnoj praksi liječenje osteoporoze vrlo često započinje u trenutku kada su već nastupile komplikacije osteoporoze, a to su prijelomi do kojih dolazi i uslijed manjeg opterećenja, koje bi uredno koštano tkivo bez problema podnijelo. O dodatnim rizicima patoloških fraktura po pitanju radne sposobnosti, kvalitete života, kao i mogućnosti samostalnog funkcioniranja ne trebam ni posebno govoriti.
KRONIČNI STRES
Osim dokazanog blagotvornog učinka na kardiovaskularno zdravlje, regulaciju metabolizma ugljikohidrata, masnoća i bjelančevina, tjelovježba je jedan od jačih oružja u borbi protiv kroničnog stresa. Izloženost kroničnom stresu dokazano je povezano s nastankom više kroničnih bolesti poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, bolesti štitnjače, srčanog udara, moždanog udara, psorijaze, različitih oblika malignih bolesti te niza duševnih bolesti.
Utjecaj kroničnog stresa očituje se u nizu metaboličkih poremećaja poput inzulinske rezistencije, poremećaja u prehrani i posljedičnog debljanja, poremećaja regulacije menstrualnog ciklusa kod žena, kao i smetnji libida i potencije u muškaraca.
Kod profesionalnih sportaša česte su pojave raznih oblika pritisaka u smjeru postizanja koji puta nerealnih rezultata, što često rezultira razočaranjima i na duže staze vodi preuranjenom obolijevanju. To se često očituje kod manjih ozljeda, kada se nedovoljno oporavljene sportaše gura u prekomjerno opterećenje, što u slučaju nedovoljne zaliječenosti i oporavka od različitih oblika ozljeda, može dovesti do puno većih povreda s mogućim trajnim posljedicama i s puno dužim periodom rehabilitacije.
SLUŠAJMO SVOJE TIJELO
Vrlo često do različitih bolesti dolazi jer smo stalno u situacijama da moramo pomicati granice svojih mogućnosti. Ispunjavanje svakodnevnih zadaća u poslovnom, privatnom i društvenom životu često nam oduzima vrijeme koje bismo trebali posvetiti sebi.
U rutini svakodnevnice stječu se navike koje nisu u dobroj ravnoteži s potrebama našeg organizma. Ne odvajamo dovoljno vremena za tjelesnu aktivnost, pročitati dobru knjigu, opuštanje i odmak od čimbenika stresa koji nas okružuju, podložni smo utjecaju nezdrave prehrane.
U preispitivanju samih sebe, čim prije prepoznamo signale koje nam tijelo šalje, učinkovitije ćemo djelovati u samoozdravljenju, a da nismo ni svjesni, provodeći prevenciju, sprječavamo vlatito prerano obolijevanje od najčešćih bolesti modernog čovječanstva.
ordinacija.hr