Iako su namijenjene zaštiti kože od djelovanja štetnih sunčevih zraka, kreme za sunčanje nerijetko sadrže kemikalije koje dugoročno mogu biti štetne za kožu, pa i za okoliš.
Osim toga, zaštitni faktor koji se ističe na tim proizvodima odnosi se na zaštitu od UVB zračenja, dok nas gotovo nijedan proizvod neće zaštititi od puno opasnijih UVA zraka, upozorava aromaterapeutkinja Katica Wolf iz tvrtke Aromaterapija Viola. To su tek neki od razloga zbog kojih se sve više ljudi okreće prirodnim uljima za zaštitu tijekom sunčanja, a sve je više i onih koji ih pripremaju sami, kaže.
Ona upozorava kako ljudi pritom moraju biti jako oprezni, jer prirodna ulja najčešće sadrže vrlo nestabilan, a često i jako nizak prirodni zaštitni faktor, pa ne pružaju odgovarajuću zaštitu od sunca u vrijeme kad je zračenje najjače, u razdoblju između 10 i 17 sati. I ranije ujutro, kao i kasnije na večer sunčati se treba oprezno, uz postupno izlaganje, tako da prvi dan na suncu provedemo tek nekoliko minuta, pa to iz dana u dan povećavamo, kaže.
– Prirodna ulja nipošto ne bih preporučila kao zaštitu tijekom sunčanja, kaže, pak, dr. med. spec. dermatovenerologije Zrinka Stanić Žgombić. Dodaje kako ona mogu biti odlična za njegu kože uoči odlaska na godišnji odmor, kao i nakon sunčanja, jer imaju protuupalno djelovanje i sastojke koji su vrlo korisni za dohranu kože.
– Međutim, ne mogu se preporučiti za zaštitu tijekom sunčanja. Naime, za neka od tih ulja postoje pretpostavke da sadrže određeni zaštitni faktor, no ne postoje relevantna istraživanja koja to dokazuju in vivo, tako da ne možemo sa sigurnošću reći da pružaju fotokancerogenu zaštitu, niti zaštitu od nekih drugih bolesti koje sunčanje može izazvati – upozorava dr. Stanić Žgombić.
To se, dodaje, odnosi i na ulje čileanske maline ili čileanskog lješnjaka, za koje se često ističe kako imaju relativno visoki zaštitni faktor, kaže dermatovenerologinja.
Katica Wolf upozorava da, kad su u pitanju biljna ulja i maslaci, treba imati na umu da za njih znamo tek procijenjeni zaštitni faktor koji sadrže, jer se on razlikuje od sjetve do sjetve. Točnije, nikad ne znamo koliki je stvarni faktor koji takvo ulje sadrži i on je najžešće manji od 30.
Tako ulje avokada sadrži procijenjeni zaštitni faktor između 4 i 15, ulje čileanske maline faktor 25 do 50, čileanski lješnjak između 10 i 30, a ulje jojobe ili sezama procijenjeni faktor 4. No taj se faktor mijenja ne samo ovisno o sezoni, nego i ako ta ulja međusobno miješate, pa o tome treba voditi računa prije sunčanja, pojašnjava Katica Wolf.
– Dobra strana prirodnih ulja koja pripremate kod kuće je i to da možete birati mirise koji vam odgovaraju i kombinirati ih po želji. Na primjer, za 100 mililitara ulja za sunčanje možete pomiješati 30 mililitara macerata mrkve, koji potiče tamnjenje kože, 30 mililitara ulja čileanske maline, koje sadrži viši zaštitni faktor, te 40 mililitara kokosovog ulja, kaže aromaterapeutkinja. No njihova je najveća prednost to što sadrže velike količine beta-karotena i karotenoida, koji djeluju kao antioksidansi te štite od utjecaja UV zraka. Osim toga, sadrže vitamine A i D, lecitin i esencijalne masne kiseline, te sprječavaju isušivanje kože, djeluju protuupalno, stabiliziraju PH i regeneriraju kožu – ističe aromaterapeutkinja.
Kokosovo ulje možete zamijeniti i bademovim, ili uljem sezama, jer sve troje odlično njeguje kožu, savjetuje aromaterapeutkinja. Dodaje kako u ove kombinacije ne treba dodavati eterična ulja, jer ona na suncu mogu izazvati alergijsku reakciju.
Vrisak.info