Hodanje kao lijek fizička aktivnost pomaže u održavanju rada srca i pravilnom pumpanju krvi. Rizik se zbog redovitog hodanja smanjuje za devet posto, pokazalo je istraživanje
Zatajenje srca češće pogađa žene u dobi iznad 60 godina od svih ostalih skupina. Kako je liječenje ove bolesti često, kao i problema s lošijim pumpanjem krvi zbog slabljenja srčanog mišića, znanstvenici i liječnici sve više proučavaju preventivu. Tako je nedavno objavljeno istraživanje sveučilišta u Buffalu u New Yorku koje se bavilo utjecajem fizičke aktivnosti na zdravlje upravo kod bolesnika s oslabjelim srčanim mišićem. Pokazalo se kako je upravo hodanje najdjelotvornije u očuvanju funkcije pumpanja krvi od svih aktivnosti.
Komplikacije i liječenje
– Za svakih dodatnih 30 do 45 minuta dnevne fizičke aktivnosti, rizik od zatajenja srca smanjio se za devet posto – kažu autori u studiji, pri čemu ističu kako intenzitet same aktivnosti nije imao nikakav utjecaj na rezultate. Odnosno, kod oboljelih je značajno pomagala već i dulja svakodnevna šetnja.
– Otkriće kako se hodanje pokazalo vrlo djelotvornim u prevenciji zatajenja srca jako je važno u smislu javnog zdravlja jer može značajno smanjiti komplikacije i troškove liječenja. Pritom, upravo je hodanje fizička aktivnost koju primjenjuje većina ljudi starije dobi – rekao je jedan od voditelja istraživanja, prof. Michael LaMonte.
Zatajenje srca može obuhvatiti lijevu, desnu ili obje srčane klijetke, a zbog lošeg rada ili lošeg stanja samog srca stradaju ostali organi, poput jetre, jer im ne dolazi dovoljno krvi.U opasnosti su i probavni trakt, ruke, noge, a dodatno će bolest otežati i visoki krvni tlak. Simptomi koji mogu upozoravati na problem su ubrzano i otežano disanje, umor i loša koncentracija, oticanje ruku i nogu, oticanje trbuha, kao i naglo debljanje ili mršavljenje.
Smanjuje se i stres
Stručno postavljena dijagnoza i terapija neophodni su kod ovakvog tipa bolesti, no svakako si možete pomoći kvalitetnijim načinom života. Od promjene prehrane iz koje treba izbaciti masniju i hranu bogatu šećerom i konzervansima te ubaciti namirnice poput lanenih sjemenki, umjerena, ali redovna fizička aktivnost sigurno će pomoći u tome da se bolest prebrzo ne razvije. Aktivnosti poput hodanja, posebno ističu autori studije, utječu na smanjenje stresa koji vrlo negativno utječe na rad srca.
Iako se oštećen srčani mišić ne može izliječiti, zdravijim životom može se osigurati kvalitetniji životni vijek.
Kretanje je dokazano učinkovito protiv ‘staračkih’ bolesti
Najmanje 50 posto promjena koje se javljaju starenjem može se pripisati atrofiji uslijed neaktivnosti, stoga je kretanje najvažnije u prevenciji bolesti, ističu u Zavodu za javno zdravstvo Zagreba. Svaka osoba je, bez obzira na kronološku dob, sposobna za određenu vrstu tjelovježbe, a fiziološka starost procjenjuje se u smanjenju sposobnosti za fizičku aktivnost.
