Nakon godina rada i istraživanja, savjetnica za roditeljstvo Reem Raouda zaključila je da prijetnje i stroge kazne zapravo ne pomažu kod prkosne djece, piše CNBC. Umjesto toga, savjetuje da se koriste izrazi na koje djeca stvarno žele reagirati.
Objašnjava kako određene fraze poput: “Prekini s tim!” ili “Ako to ne napraviš, onda…” mogu kod djeteta izazvati stresnu reakciju “borbe ili bijega”.
Na temelju vlastitog iskustva u odgoju i stručnog rada, Reem je izdvojila pet rečenica koje, kako kaže, “odmah odbijaju djecu i tjeraju ih da ne slušaju”.
1. “Zato što sam ja tako rekao/la”
Ova rečenica, objašnjava Reem, zatvara komunikaciju i djecu uči slijepoj poslušnosti.
Umjesto toga predlaže: “Znam da ti se ova odluka ne sviđa. Objasnit ću ti zašto, a nakon toga nastavljamo dalje.”
Objašnjavanje razloga, kaže ona, daje djetetu osjećaj poštovanja. “Ne raspravljate se i ne pregovarate – pokazujete kako izgleda smireno i poštovanja vrijedno vođenje.”
2. “Ako ne poslušaš, izgubit ćeš [neku privilegiju]”
Umjesto prijetnji, predlaže: “Kad budeš spreman/na napraviti [određeno ponašanje], možemo zajedno [poželjna aktivnost].”
Reem ističe da prijetnje često izazivaju otpor i dovode djecu u obrambeni stav.
“Ovakva formulacija zadržava vašu granicu čvrstom, ali djetetu daje osjećaj kontrole nad tim kada će je ispuniti. Ne ukidate pravilo – uklanjate borbu.”
3. “Prestani plakati. Nisi ti ništa.”
Ova rečenica, kaže, umanjuje djetetove emocije. Umjesto toga, predlaže: “Vidim da si jako uzrujan/na. Reci mi što se događa.”
“Ako djetetu govorimo da njegove emocije nisu važne ili da pretjeruje, učimo ga da su osjećaji nešto loše. A kad se dijete osjeća neshvaćeno, neće surađivati.”
Kad se dijete osjeća viđeno i shvaćeno, lakše se smiri i više vjeruje roditelju.
4. “Koliko puta ti moram reći?”
Ova frustrirana rečenica pretpostavlja da dijete namjerno ne sluša. Bolja verzija bi bila: “Već sam te nekoliko puta to zamolio/la. Pomozi mi shvatiti zašto ti je to teško.”
“Ponekad ono što izgleda kao prkos zapravo je zbunjenost, osjećaj udaljenosti ili nedostatak neke vještine. Ovakav odgovor potiče rješavanje problema, a ne optuživanje.”
5. “Znaš ti bolje od toga.”
Umjesto da posramljujete dijete, Reem savjetuje da kažete: “Nešto te trenutno sprječava da budeš najbolja verzija sebe. Hajde da pričamo o tome.”
“Rečenica ‘Znaš ti bolje’ izaziva sram i stavlja sumnju na djetetov karakter”, objašnjava.
Alternativa pokazuje povjerenje, poziva na razmišljanje i suradnju, a ne obranu. Poruka koju šaljete je: “Vjerujem u tebe i tu sam da ti pomognem.”
Na kraju, Reem poručuje roditeljima da je ključ u tome da se dijete osjeća poštovano, emocionalno sigurno i uključeno u proces.
“Kad prkos ne gledamo kao nešto što treba ‘slomiti’, nego kao znak da djetetu treba povezanost, jasnoća ili emocionalna podrška – sve se mijenja”, kaže.
“Ako odgovorimo s empatijom i vodstvom umjesto s kontrolom i kritikom, imat ćemo manje borbe za moć i odgajati djecu koja imaju povjerenja u nas, bolje se samoreguliraju i postaju emocionalno stabilne odrasle osobe.”
Vrisak.info
