Zbog lockdowna, online-nastave i ograničenja kontakata svi mi u doba korone još češće nego inače zurimo u ekrane, tablete i mobitele. Većina ljudi provodi mnogo vremena kod kuće i malo izlazi van. Stalnim fokusiranjem na objekte u blizini očima nedostaje nužni pogled u daljinu, piše Deutsche Welle.
Karantenska kratkovidnost
Najnovija istraživanja u Nizozemskoj i Kini pokazuju da je zbog mjera protiv korone kratkovidnost porasla prije svega kod djece – taj fenomen nazivaju „karantenska kratkovidnost”.
Podaci o više od 120.000 djece u dobi od šest do 13 godina u Kini pokazali su da je prošle godine zabilježen drastičan rast dijagnosticiranih slučajeva kratkovidnosti. Kod djece u dobi između šest i osam godina čak tri puta više nego u pretprošloj godini. U kineskoj studiji se navodi da se u toj dobnoj skupini vid u prosjeku pogoršao za -0,3 dioptrije.
Što je veća obrazovanost, to su lošije oči
To drastično pogoršanje vida kod djece posebno zabrinjava jer se već u najranijoj dobi odlučuje hoće li netko biti kratkovidan i trebati naočale. Kratkovidnost se većinom javlja u školskoj dobi i pogoršava se tijekom života. Što se prije pojavi, to će biti izraženija.
Ako očna jabučica u dobi između šest i deset godina jako raste, to znači gubitak oštrine vida na daljinu. A jaka kratkovidnost povećava i rizik od odvajanja mrežnice, sive mrene kroz povišeni očni tlak ili kasnije sljepoće. Prema institutu Brien Holden Vision, do polovice ovog stoljeća bit će kratkovidno oko pet milijardi ljudi. Kratkovidnost je znatno porasla prvenstveno u industrijskim zemljama.
To je povezano s promijenjenim načinom života: sve manje vremena provodimo vani, a sve više pred kompjuterom i mobitelom. Postoji čak i direktna povezanost sa sve boljim šansama u obrazovanju. Što je stupanj obrazovanja veći, to je veći i rizik od kratkovidnosti. Nadprosječno mnogo kratkovidne djece ima u Aziji. Primjerice, poslije Drugog svjetskog rata u Hong Kongu, Tajvanu i Južnoj Koreji bilo je oko 20 do 30 posto kratkovidnih 20-godišnjaka, a danas ih je više od 80 posto. No i u Europi je oko polovice mladih kratkovidno.
Razmak i dnevno svjetlo pomažu protiv kratkovidnosti
Rizik od kratkovidnosti smanjuje se ako se ne gleda predugo u neki predmet u neposrednoj blizini, neovisno o tome radi li se o mobitelu ili knjizi. Odlučujući su udaljenost te redovito skretanje pogleda i gledanje u daljinu.
Rizik se prije svega smanjuje redovitim boravkom vani, jer dnevno svjetlo usporava daljnji rast očne jabučice. U sobi je jačina svjetla u prosjeku 300 do 500 luksa, a u prirodi na suncu i do 100.000. I istraživanja u Skandinaviji pokazuju da se kratkovidnost pogoršava u godišnjim dobima s manje dnevnog svjetla.
Prekomjerno korištenje elektronskih medija, prema mišljenju znanstvenika, ne uzrokuje samo kratkovidnost – posljedice mogu biti i zamagljeni pogled ili škiljenje. Osim toga, korištenje mobitela navečer može uzrokovati i nesanicu.
„Visoki udio plavog svjetla na ekranima sprečava izlučivanje hormona melatonina koji čovjeka čini pospanim”, kaže profesorica Nicole Eter, direktorica očne klinike u Sveučilišnoj poliklinici Münster. Ona savjetuje izbjegavanje korištenja tih uređaja najmanje dva sata prije spavanja.
Oči trebaju odmor i svjetlo
Roditelji trebaju ograničiti korištenje digitalnih medija posebno kod male djece. „S medicinskog stajališta su kompjutor, mobitel ili tablet za djecu do tri godine potpuno neprikladni”, ističe prof. dr. Bettina Wabbels iz Sveučilišne očne klinike u Bonnu. Ona preporučuje ograničavanje korištenja tih medija za djecu od četiri do šest godina na maksimalno 30 minuta dnevno.
„Kod djece od 1. do 4. razreda osnovne škole korištenje medija bi s medicinskog stajališta trebalo iznositi najviše jedan sat dnevno, a u dobi od deset godina nadalje do dva sata dnevno”, kaže ova profesorica. Ti savjeti ne vrijede samo za djecu i mlade, nego i za odrasle. I njihove oči redovito trebaju pauzu. Dakle, što češće skrenite pogled s ekrana i gledajte u daljinu te provodite vrijeme izvan kuće.
Vrisak.info
