Život u Bosni i Hercegovini svaki dan sve je teži. Ionako male kućne proračune dodatno otežava povećanje cijena osnovnih namirnica, ali i poskupljenje lijekova. Pandemija je uvjetovala veću potražnju, posebno za dodacima prehrani i vitaminima, piše Večernji list BiH. Farmaceuti visoke cijene pravdaju onim nabavnim. Najveći udar trpe oboljeli od teških bolesti, onkološki pacijenti, ali i umirovljenici koji su prinuđeni lijekove kupovati bez obzira na cijenu.
Stanovnici BiH plaćaju najvišu cijenu lijekova u regiji, a da je regulativa koje se odnosi na tržište lijekova u interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca ljekarni, pokazuje podatak da na lijeku koji košta 1000 maraka ljekarne u RS-u zarade 200, u FBiH 250 KM, Crnoj Gori 180 KM, Hrvatskoj 100, a u Srbiji oko 15 maraka. Pa tako na jednom lijeku u BiH zaradi se i 15 puta više nego u Srbiji. Devet od promatranih 13 lijekova iz skupine deset najprodavanijih lijekova u BiH uvjerljivo je najskuplje u regiji, pokazala je analiza udruge “Misli dobro”. Odgovornost za to snosi, prije svega, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i entitetska ministarstva zdravstva te zavodi za zdravstveno osiguranje. Analiza je pokazala kako nadzor nad tržištem vrijednim više od 700 milijuna KM u BiH praktički ne postoji, što isključivo odgovara veletrgovcima i maloprodajnim lancima ljekarni u BiH. – Veletrgovci i lanci maloprodajnih ljekarni ubiru najvišu dobit u odnosu na regionalna tržišta. Pravilnik o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena i lijekova te načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ide najviše na štetu građana BiH – rekao je Uroš Vukić iz udruge “Misli dobro”.
Na razliku u cijeni lijeka koju plaćamo svi mi, kao pacijenti i građani, utječu niža maloprodajna marža (u Srbiji 12% u odnosu na 20 do 25% u BiH) i niža stopa PDV-a (u Srbiji 10% u odnosu na 17% u BiH). Pa tako, primjerice, lijek Plavix, koji se koristi kod kardiovaskularnih bolesti, u Srbiji košta oko 10 KM, dok je cijena istog u BiH oko 25 KM.
Razlika se najviše osjeti kod izrazito skupih lijekova, čije su cijene i po nekoliko tisuća maraka. “Imam jednu članicu koja ima metastaze na kostima. Njezin lijek ovdje košta 6000 KM. Ona ga nabavlja u Srbiji za 4400 KM.
Razlika u jednoj kutiji lijeka je 1600 KM – navodi Verica Tadić, članica Udruge žena oboljelih od raka dojke “Iskra”. BiH je do 2017. bila jedina zemlja u Europi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova. U vrijeme pandemije problem je i to što građani novca za lijekove nerijetko nemaju.
Vrisak.info
