Jennifer Frontera, neurologinja u bolnici Langone Brooklyn, sve je zabrinutija zbog utjecaja korona virusa na mozak i živčani sustav. Dosad je većina ljudi upoznata s time da su respiratorni problemi ‘zaštitni znak’ Covida-19, ali se znanstvenim studijama otkriva i sve više drugih problema.
Studija objavljena prošli tjedan u časopisu JAMA govori o tome da je 36,4 posto od 214 analiziranih kineskih pacijenata imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napadaja i moždanih udara. Stručnjaci su pregledali i 58 pacijenata u Strasbourgu i uvidjeli da ih je više od pola konfuzno i nemirno, a skeniranje njihova mozga ukazivalo je na upalu, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.
– Svi smo slušali o tome kako je Covid zapravo problem s disanjem, ali pogađa i ono o čemu mi najviše brinemo – mozak. Ako postanete zbunjeni, ako ne možete misliti, javite se liječniku. Dosadašnja mantra – ‘Ne dolazite osim ako ne možete disati’ vjerojatno više ne vrijedi – rekao je Andrew Josephson šef odjela za neurologiju na kalifornijskom sveučilištu.
– O eventualnom utjecaju korona virusa na mozak znanstvenici diljem svijeta tek istražuju mogućnosti i o tome nemam informacija. Ono što znam je da Američka akademija neurologa ima posebne radne skupine koje rade na tome da se istraži utjecaj novog korona virusa na središnji živčani sustav, dakle mozak i živce – pojasnila je akademkinja prof.dr. Vida Demarin, specijalistica neurologije i neuropsihijatrije.
Virusi i mozak
Nije potpuno iznenađujuće da novi koronavirus utječe na mozak i živčani sustav jer je to viđeno i kod drugih virusa, uključujući HIV. Virusi mogu utjecati na mozak na dva glavna načina, objašnjava Michel Toledano, neurolog iz klinike Mayo. Jedan je izazivanje abnormalnog imunosnog odgovora, poznate citokinske oluje koja uzrokuje upalu mozga – autoimuni encefalitis. Drugi je izravna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis.
– Utjecaj virusa na mozak nije novost i znamo za brojan oboljenja koja nastaju kao rezultat virusnih bolesti, od virusnih meningitisa, upalnih poremećaja moždanih ovojnica i sličnih stanja. Postoji čak i teorija koja navodi kako su neke neurodegenerativne bolesti u starijoj dobi mogle imati u podlozi nekad preboljenu virusnu bolest. Prema tome, pitanje oko utjecaja korona virusa na mozak je materijal za ozbiljne znanstvene radove – kazala je prof. Demarin.
Zašto se to događa?
Mozak štiti opna koja blokira strane tvari, ali ona može biti ‘probijena’. Pošto je gubitak mirisa jedan od uobičajenih simptoma korona virusa, neki stručnjaci pretpostavljaju da je nosna šupljina put do mozga. Pretpostavka nije dokazana, a teoriju je donekle potkopala činjenica da mnogi pacijenti s anosmijom nemaju teže neurološke probleme.
Liječnici stoga vjeruju, na temelju postojećih dokaza, da su neurološki utjecaji rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak. Kako bi dokazali da se potonje uopće dogodilo, virus mora biti otkriven u cerebrospinalnom likvoru. To je dosad dokazano samo jednom, u 24-godišnjeg Japanca čiji je slučaj opisan u časopisu International Journal of Infectious Disease. Ali kako je to jedini poznati slučaj dosad, a test za korona virus još ne vrijedi i za likvor, znanstvenici ne brzaju sa zaključcima.
Duži oporavak
Sve to potvrđuje da je potrebno više istraživanja. No sigurno je da su neurolozi potrebni mnogima koji prežive Covid nakon što su bili na respiratoru.
– Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju – kaže Rohan Arora, neurolog u bolnici Long Island Jewish Forest Hills. Zasad još nije poznato je li ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na odjelima intenzivne njege sam po sebi može biti dezorijentirajuće iskustvo što je posljedica mnogih faktora, uključujući i jake lijekove. No čini se da njihov oporavak traje dulje nego u pacijenata koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar.
Vrisak.info
