Doručak je najzdraviji obrok u danu, a gluten šteti ljudima – ovo su neke od pretpostavki na kojima ljudi temelje svoje navike.
Ali istraživanja su pokazala da te pretpostavke nisu uvijek točne…
1. Preskakanje doručka
Doručak nije obvezan, unatoč onome što ste možda čuli.
Iako se dugo smatralo da preskakanje prvog obroka u danu dovodi do povećanja tjelesne težine, nekoliko nedavnih istraživanja pokazalo je suprotno – da post, ili povremeno preskakanje obroka, zapravo može pomoći ljudima da izgube težinu.
Ovaj tip prehrane poznat je kao prekidni post, a jedan od najpopularnijih sastoji se od suzdržavanja od hrane 16 sati i jedenja idućih 8 sati. Ovakav režim prehrane kod ljudi uzrokuje pomicanje vremena zadnjeg obroka u danu s ponoći na 20 sati, piše IFLScience!.
Istraživanja su pokazala da je prekidni post jednako pouzdan način gubitka težine kao i tradicionalne dijete. Nekoliko istraživanja na životinjama sugerira da bi ovakav način prehrane mogao imati i druge prednosti, kao što je smanjenje rizika za određene vrste raka, pa čak i produljenje života – ali ta istraživanja moraju biti ponovljena kod ljudi.
2. Kava
Postoje opsežna znanstvena istraživanja o kavi koja sugeriraju da je, ako ništa, redovito ispijanje iste povezano sa smanjenim rizikom od raka, kao i nizom drugih zdravstvenih prednosti, kao što je prevencija šećerne bolesti i jačanje zdravlja srca.
Liječnici preporučuju ograničavanje unosa kofeina na 400 miligrama dnevno, ili oko 3 do 4 standardne šalice kave.
3. Jaja
Najnoviji savjeti o zdravoj prehrani čini se da se mijenjaju češće od godišnjih doba.
Jaja su puna kolesterola, masnoća, bjelančevina i nekoliko ključnih vitamina i minerala. A pokazalo se da su jaja zapravo jako zdrava. A konzumacija samo bjelanjaka, praksa koju provode zagovornici hrane s niskim udjelom masti je potpuno besmislena.
Cijela jaja, žumanjak i bjelanjak, sadrže pregršt ključnih vitamina i minerala poput vitamina B12 i fosfora, kojima ne obiluje mnogo namirnica. Također su bogata proteinima potrebnima za razvoj mišića i zasićenim masnoćama, zbog čega su zasitna..
Osim toga, kolesterol iz jaja ne utječe na rast kolesterola kod zdravih ljudi. Baš kao što se masnoća u ishrani ne pretvara u masnoću u tijelu, nedavna istraživanja pokazala su da konzumacija namirnica koje sadrže kolesterol ne mora značiti da će u tijelu čovjeka povećati kolesterol.
4 . Jedenje hrane s visokim udjelom masti
Nove preporuke pokazuju da su zdrave masnoće, poput onih od orašastih plodova, ribe i avokada, zapravo dobre za ljude ako se jedu u umjerenim količinama.
5. Energetska pića (dijetna)
Energetska pića sa smanjenim udjelom šećera ne štete organizmu kao što ljudi misle. Osim što imaju jako malo kalorija i šećera, u prosjeku imaju samo 80 miligrama kofeina, gdje se za usporedbu može uzeti šalica kave arabice, za koju se smatra da može imati od 50 do 120 mg kave, ovisno o jačini kave ili šalice espressa koji u prosjeku ima 40 do 100 mg kofeina.
Što se tiče ostalih sastojaka – to jest vitamina B i taurina – znanstvena istraživanja pokazala su da su oba sigurna za prehranu.
6. Jedna do dvije čaše vina ili piva
Istraživanja upućuju na to da ljudi koji piju umjereno – otprilike 1 do 2 čaše vina ili piva dnevno – mogu uživati u nekim zdravstvenim prednostima poput smanjenog rizika od kognitivnog pada, koji se događa u starijoj dobi.
Istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease pokazalo je da su ljudi koji su redovito umjereno pili imali znatno veću šansu doživjeti 85 godina bez prikazivanja znakova kognitivnog pada. Velika revizija 74 drugih istraživanja na tu temu također je pokazala da ljudi koji umjereno piju vino ili pivu su manje skloni psihičkom propadanju u kasnijim godinama.
7. Gluten
Nadutost i neugodnost koju neki ljudi doživljavaju kada jedu gluten – i iznenadni nestanak tih simptoma nakon što su prestali jesti hranu koja sadrži gluten – mogu imati više veze s prestankom konzumacije nezdrave prerađene i unaprijed proizvedene hrane, budući da velika većina iste sadrži gluten.
