Vaša sklonost bolestima može ovisiti o genetici, razini stresa i okolinskim čimbenicima.
Čak i ako smatrate da ste zdravi, povremene bolesti su normalne.
Koliko često se razbolijevate uglavnom ovisi o tome kako vaš imunološki sustav funkcionira, prenosi Kreni Zdravo.
Različite vrste imuniteta
Imunološki sustav je ključan za zaštitu od infekcija. Postoji nekoliko vrsta imuniteta koje utječu na vašu otpornost na bolesti:
- aktivni imunitet se razvija kada vaše tijelo dođe u kontakt s patogenima i proizvede antitijela koja ih mogu prepoznati i uništiti; cijepljenje također pomaže u stvaranju aktivnog imuniteta
- pasivni imunitet nastaje kada tijelo prima antitijela iz vanjskih izvora, npr. bebe dobivaju antitijela od majke putem posteljice tijekom trudnoće
- prirodni (urođeni) imunitet je obrambeni mehanizam s kojim se rađamo, a uključuje fizičke barijere poput sluzi, želučane kiseline i refleksa poput kašljanja.
Čimbenici koji oslabljuju imunološki sustav
Određeni čimbenici načina života i okoliša mogu oslabiti imunološki sustav, čineći vas sklonijima bolestima.
Stres
Tijelo pod stresom oslobađa hormon kortizol. Dok kratkotrajni stres ne predstavlja veći problem, dugotrajni stres može uzrokovati kronične upale i smanjiti broj imunoloških stanica, što povećava rizik od infekcija.
Pretilost
Prekomjerna tjelesna težina je povezana sa slabijim imunološkim odgovorom. Osobe s pretilošću imaju veći rizik od teških infekcija, poput COVID-19, te češće pate od visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti, što dodatno slabi imunološki sustav.
Pretilost također povećava razinu citokina – proteina koji reguliraju imunološke reakcije, no u prevelikim količinama mogu narušiti imunološku funkciju.
Konzumacija alkohola
Povremeno ispijanje alkohola neće značajno utjecati na imunološki sustav, ali učestalo ili prekomjerno pijenje može smanjiti broj imunoloških stanica, što vas čini podložnijima infekcijama.
Okolišni čimbenici
Onečišćenje zraka može oslabiti imunološki sustav već u djetinjstvu.
Štetni okolišni čimbenici mogu uzrokovati pretjerane imunološke reakcije, što je vidljivo kod bolesti poput astme, te oslabiti antivirusnu obranu organizma.
Tko je skloniji čestim bolestima?
Osim načina života, na učestalost bolesti utječu i drugi čimbenici:
- dob – imunološki sustav slabi s godinama, osobito nakon 60. godine, zbog čega stariji ljudi postaju osjetljiviji na infekcije
- izloženost patogenima – prema higijenskoj hipotezi, djeca koja su više izložena bakterijama i virusima mogu razviti snažniji imunološki sustav
- genetika – naslijeđeni čimbenici utječu na urođeni imunitet, a slabiji prirodni imunitet može značiti povećan rizik od infekcija
- godišnje doba – hladnije vrijeme pogoduje širenju virusa, a bliski kontakti u zatvorenim prostorima tijekom zime povećavaju rizik od infekcija poput gripe i prehlade.
Kako ojačati imunološki sustav?
Iako ne možete u potpunosti “ojačati” imunitet, zdrave navike mogu smanjiti rizik od bolesti:
- zdrava prehrana – unos vitamina i minerala poput cinka, željeza, vitamina C i omega-3 masnih kiselina iz voća, povrća i masne ribe podržava imunološki sustav
- redovita tjelesna aktivnost – vježbanje poboljšava cirkulaciju, potiče proizvodnju antitijela i pomaže u smanjenju stresa
- dovoljan san – tijekom sna tijelo proizvodi citokine koji pomažu u borbi protiv infekcija; nedostatak sna može smanjiti njihovu razinu i povećati sklonost bolestima
- ograničenje konzumacije alkohola – umjerena konzumacija, tj. jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce, smanjuje negativan učinak na imunitet
- održavanje zdrave tjelesne težine – smanjenje pretilosti može poboljšati imunološki odgovor i smanjiti rizik od kroničnih bolesti koje oslabljuju imunitet
- upravljanje stresom – tehnike poput dubokog disanja, meditacije i slušanja opuštajuće glazbe mogu pomoći u regulaciji razine kortizola
- izbjegavanje pušenja – pušenje oštećuje dišni sustav i povećava rizik od težih komplikacija kod infekcija.
Vrisak.info
