Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko rekla je u HTV-ovoj emisiji “1 na 1” da u Bosni i Hercegovini postoji zamrznuti konflikt te da se situacija treba rješavati u suradnji s američkim partnerima, a poručila je i da su itekako velike šanse da BiH dobije kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji ako dođe do dogovora o izbornom zakonu.
Zovko je zastupnica u Europskom parlamentu od 2016. godine, a između ostalog je potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove te članica radnih skupina za zapadni Balkan i za vanjske financijske instrumente, Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, Izaslanstva za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izaslanstva za odnose s Europsko-latinoameričkom parlamentarnom skupštinom (EuroLat).
Osvrćući se na nedavni Transatlantski dijalog eurozastupnika i američkih kongresnika u Parizu kojemu je i sama nazočila, Zovko je rekla da je prethodni američki predsjednik Donald Trump dosta pokvario odnose između EU-a i SAD-a u pogledu zajedničkog vanjskopolitičkog pravca, a rekla je i da se Europa morala sama nositi s kriznom situacijom nakon iznenadnog povlačenja SAD-a iz Afganistana za vrijeme aktualnog predsjednika Joea Bidena.
Sada, s ratom u Ukrajini, gdje je Europa djelovala solidarno, zajednički, i odgovorila na jedinstven način na ovu agresiju Rusije na Ukrajinu, imamo isti pristup i od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje su upravo dok sam ja bila u Washingtonu odobrile impozantan paket od 40 milijardi dolara kojima će se pomoći Ukrajini, rekla je Zovko.
Dodala je da EU najviše osjeća posljedice agresije i rata u Ukrajini, između ostalog u pogledu izbjeglica koje prima. Naglasila je važnost solidarizacije s državama koje graniče s Ukrajinom.
Zovko je također rekla da je rat u Ukrajini donio spoznaju da Europa nema energetsku neovisnost, dodajući da je Hrvatska u tome odigrala veliku ulogu.
Premijer Plenković već je odavno s LNG terminalom osigurao da Republika Hrvatska postane energetski neovisna u velikoj mjeri, i da se čak sada u ovom trenutku, skupa s transatlantskim partnerima može gledati da se i preko Hrvatske radi ta energetska diversifikacija, rekla je Zovko.
Zamrznuti konflikt u BiH
Zovko je ustvrdila da u Bosni i Hercegovini postoji zamrznuti konflikt te da je međunarodna zajednica izgubila nepristran pristup svim trim stranama koje su potpisale Daytonsko-pariški mirovni sporazum i počela djelovati uglavnom u korist bošnjačke zajednice u Federaciji.
Razvija se problematika koja nije nikada izašla dovoljno u javnost u RH jer se išlo na ubijanje karaktera svih političkih predstavnika Hrvata u BiH i, na neki način, Hrvatska je uvijek imala taj osjećaj grižnje savjesti jer nije sama sa sobom raščistila na koji način pristupiti čitavoj povijesnoj memoriji, svemu onome što se događalo, i preuzeti ponos za ono što su Hrvati uradili, rekla je Zovko, ističući između ostalog da su Hrvati spriječili masakr koji se mogao dogoditi u Bihaću nakon Srebrenice, prenosi Dnevnik.ba
U emisiji je otvoreno i pitanje o građanskoj BiH i federalizmu poput belgijskog.
Kada vam netko počne govoriti da u BiH može biti zakon jačega i zakon brojnijega, onda mislim da je to suludo jer u biti se zna na što se ide – ide se na to da se ono što se nije moglo postići ratom postigne putem izlobiranih ljudi u Sarajevu koji idu linijom manjeg otpora, rekla je Zovko.
Dodala je da svi shvaćaju što je na djelu još otkad je bila veleposlanica u Parizu (Zovko je bila veleposlanica u Francuskoj od 2004. do 2008.).
Međutim, BiH, kao i Kosovo, treba se rješavati u suradnji s američkim partnerima. Vi imate Ured visokog predstavnika, Vijeće za implementaciju mira, i dok god imate tu jednu podijeljenu odgovornost i polusuverenost zemlje, to se ne može rješavati samo u Bruxellesu, poručila je Zovko.
Između ostalog je upozorila i da postoje otvoreni pozivi takozvane ljevice da se Hrvatima zada posljednji udarac tako da se namjeste glasovi kroz Dom naroda i formira vlast umjesto njih.
Na pitanje koje su šanse da BiH dobije kandidacijski status za članstvo u EU-u odgovorila je:
Ako se dogovore o izbornom zakonu, itekako su velike šanse.
Poručila je da je ključ implementacija izbornih rezultata.
Ako BiH uđe u jednu paraliziranu situaciju, što se može dogoditi, jer će Hrvati biti izabrani po hrvatskim županijama, a tada ćete izgubiti apsolutno koordinaciju između vrha države i županijske i lokalne razine, BiH će se naći u situaciji zaleđenog institucionalnog djelovanja, rekla je Zovko.
Ali ako se postigne dogovor da se ne budu nametale ovakve vještačke okolnosti kojima će Bošnjaci zavladati tom državnom i federalnom razinom vlasti, sve je moguće, dodala je.
O Milanoviću: “Da će to nešto riješiti, ja bih bila prva za”
Osvrćući se na angažman predsjednika RH Zorana Milanovića oko Hrvata u BiH i njegove kritike na njezin račun, Zovko je rekla da bi puno više pomogao kada bi popričao s predsjednicima drugih zemalja, nego da se putem medija obračunava s HDZ-om i traži nešto što bi dodatno radikaliziralo situaciju.
Ja možda nisam karijerni diplomat kao on, ali iza sebe imam neka postignuća kao veleposlanica, tako da sam vrlo dobro naučila što znači lobiranje, i da vi trebate tražiti prijatelje za svoje ciljeve vani, kada ste već u toj poziciji predsjednika. To premijer Plenković izuzetno dobro radi, rekla je Zovko. Dodala je da ju je Andrej Plenković naučio puno stvari u diplomaciji.
Komentirajući Milanovićev stav uvjetovanja ulaska Finske i Švedske u NATO rješavanjem statusa Hrvata u BiH, Zovko je uz smijeh rekla da joj tu ništa nije jasno.
Da će to nešto riješiti, ja bih bila prva za, rekla je.
Ali to apsolutno ništa neće riješiti, dodala je.
Odbacila je Milanovićevu tvrdnju da živi na Mejama u Splitu.
Ja na Mejama ne poznajem nikoga, a niti živim na Mejama. Gospodin Milanović trebao bi konačno ustrojiti te obavještajne službe pa da ima prave izvore informacija i gdje je moja adresa, rekla je Željana Zovko.
Vrisak.info
