Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske Željko Raguž u intervjuu za naš portal politika24.net govori o sadržaju i značaju Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH u Saboru RH, protivljenju pojedinih bošnjačkih političara spomenutoj Deklaraciji, objašnjava značaj zalaganja Hrvatske na europskoj razini da se konačno riješi pitanje Izbornog zakona BiH, kako bi se onemogućilo da jedan narod drugome bira predstavnike, političkim prilikama u BiH nakon održanih izbora gdje su Bošnjaci još jednom Hrvatima nametnuli Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH
Sabor RH 14. prosinca usvojio je Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH. Možete li nam ukratko objasniti što sadrži Deklaracija?
Hrvatski je sabor u Deklaraciji, između ostalog, naglasio značaj važnosti načela vladavine prava u BiH te provedbe odluke Ustavnog suda BiH (predmet Ljubić) o nužnosti izmjena odredbi Izbornog zakona BiH koje su izravno kršile načelo legitimnog zastupanja konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a posredno i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Također, u Deklaraciji je Hrvatski sabor izrazio nadu da će proces nužnih izmjena izbornog zakonodavstva koje će osigurati legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i svih građana biti značajno ubrzan kroz otvaranje iskrenog i intenzivnog dijaloga u BiH s ciljem postizanja konsenzusa među legitimnim predstavnicima konstitutivnih naroda i svih građana BiH.
U čemu je značaj usvajanja Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH?
Višestruki je značaj usvajanja Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH u Saboru RH. Posebice ističem kako je Hrvatski sabor u cilju realizacije ustavnih, zakonskih i strateških dokumenata te međunarodnih obveza Republike Hrvatske u odnosu na Hrvate u BiH, te daljnjeg jačanja odnosa s Bosnom i Hercegovinom, u Deklaraciji obvezao nadležna tijela Republike Hrvatske da u ime Republike Hrvatske, kao potpisnice Washingtonskog i Daytonskog sporazuma te kao članice Vijeća za provedbu mira u BiH, nastave izvješćivati Vijeće sigurnosti UN i članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, ali i na štetu stabilnosti i funkcionalnosti BiH te se u okviru svoje nadležnosti zauzmu za puno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Pojedini bošnjački političari u BiH protive se s spomenutoj Deklaraciji!?
Nažalost, pojedini bošnjački političari u BiH protive se s spomenutoj Deklaraciji jer ona u političkoj javnosti RH prokazuje njihov više puta oprobani izborni inženjering da njihovim izborom “svojih” Hrvata, Srba i “ostalih” u Dom naroda Federacije BiH sprječavaju legitimno nacionalno predstavljanje u institucijama vlasti Federacije BiH. Bošnjački političari u BiH evidentno žele nastaviti sa takvom praksom pa su zaprijetili blokadom izbora izaslanika ako im se, oduzme njihova dosadašnja privilegija odnosno mogućnost da utiču na izbor hrvatskih predstavnika u Dom naroda Federacije BiH. Kako bi sakrili svoje namjere bošnjački političari u BiH, uobičajeno s njihove strane, vode propagandi rat protiv Deklaracije na poznati način kako ona“praktički znači pozivanje na formiranje trećeg entiteta“, a to je po njima „uvod u raspad BiH”.
Kako biste ocijenili političke prilike u BiH nakon održanih izbora gdje su Bošnjaci još jednom Hrvatima nametnuli Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH?
BiH se nalazi, vjerojatno, u najsloženijoj političkoj situaciji nakon rata. Iako mnogi njezinu najtežu državnu krizu svode na personalne ili stranačke odnose, radi se o otvorenoj agresiji bošnjačke politike na najvažniji element političkog identiteta BiH, načelo ravnopravnosti naroda u BiH koje se manifestira i realizira i izborom članova Predsjedništva BiH, predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata u Predsjedništvu BiH. Podsjećam, hrvatski član Predsjedništva BiH, Ante Jelavić, smijenjen je 7. ožujka 2001. odlukom Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Također, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, smijenjen je 29. ožujka 2005. odlukom Visokog predstavnika u BiH. Na izborima 2006. i 2010., u organizaciji SDP-a BiH bošnjački birači izabrali su Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, čime su spriječili Hrvate da izaberu svog člana Predsjedništva BiH. Na izborima 2018. u organizaciji bošnjačke stranke SDA, bošnjački birači izabrali su Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, čime su ponovno spriječili Hrvate da izaberu svog člana Predsjedništva BiH. Time su visoki predstavnici u BiH zajedno s Bošnjacima u više navrata negirali nacionalna prava hrvatskog naroda u BiH jer je Ustavom BiH (Aneksom 4. Dejtonskog sporazuma) propisano kako se među mehanizmima zaštite tri konstitutivna naroda nalazi i tročlano Predsjedništvo BiH te mogućnost da predstavnici konstitutivnog naroda izjave da je neki predloženi zakon destruktivan po njegov vitalni nacionalni interes. Evidentno je da se Hrvate u Predsjedništvu BiH ponovno želi ostaviti bez mehanizmima zaštite njihovih prava kao konstitutivna naroda koga i dalje mogu prakticirati samo Srbi i Bošnjaci kroz Predsjedništvo BiH.
Kako biste ocijenili najnovija zalaganja Vlade RH na europskoj razini da se konačno riješi pitanje Izbornog zakona BiH, kako bi se onemogućilo da jedan narod drugome bira predstavnike?
Predstavnici Vlade RH u europskim institucijama ističu kako je za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da imaju puno povjerenje i vjeruju u budućnost BiH. Iako se RH prigovara zbog navedenog stajališta vjerujem kako će se sa vremenom razumjeti ne samo na razini europskih institucije već i u BiH da će samo puna primjena Ustava BiH kojim je BiH definirana kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana BiH, s potpunim mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda te zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom području, omogućit jednakopravnost konstitutivnih naroda i BiH u cjelini, sukladno najvišim europskim standardima. Iz navedenih razloga s ciljem praćenja ostvarenja navedenih načela u političkom životu BiH, buduće članice Europske unije, na kraju Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH zaduženo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske da jednom godišnje podnese izvješće Hrvatskom saboru o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
(politika24.net)
