Ubrzani put Ukrajine i Moldavije prema Europskoj uniji nagnao je neke članice EU-a da postave i pitanje opravdanosti odnosa prema BiH koja već godinama stagnira na europskom putu, piše Večernji list BiH.
Ma koliko posljednje odluke Europske unije bile nepoštene, pa i nedosljedne kada su u pitanju načela ili kriteriji koje je Unija sama uspostavila, BiH sigurno ima problema koji utječu na njezino pridruživanje EU.
Najveća odgovornost je na domaćim političkim liderima koji su malo ili nimalo uradili na ispunjavanju uvjeta koje je postavila Unija, ali nije se ni Bruxelles baš proslavio u pružanju pomoći.
Ništa bez 14 prioriteta
Najbolje je to pokazao izostanak kritične količine pritiska na pregovarače o izbornoj reformi. Taj neuspjeh umnogome utječe i na europski put BiH, a ono što su lideri većine parlamentarnih stranaka obećali predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu nedavno u Bruxellesu ne jamči da će ovo pitanje biti riješeno ni poslije izbora.
Kada je riječ o 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH kao uvjet za odobravanje kandidacijskog statusa, uz izbornu reformu, najviše se govori o trima reformskim zakonima koji se odnose na uređenje oblasti sukoba interesa i javnih nabava te rad Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH. Milorad Dodik, kao i drugi srpski predstavnici inzistiraju na promatranju uvjeta u cijelosti te na povlačenju stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, zatvaranju Ureda visokog predstavnika i nekim drugim procesima za koje, očito, ne postoji spremnost u Sarajevu. Zato je mnogo vjerojatnije da će razmatranje spomenutih zakona biti iskorišteno za nove političke svađe i prikupljanje stranačkih i nacionalnih bodova nego za pokušaj približavanja članstvu u Europskoj uniji.
S ovakvom političkom situacijom, odnosima i nefunkcioniranjem institucija vlasti ni potpuno otvorena vrata EU-a ne predstavljaju nikakvu priliku. Teško je i zamisliti da bi bilo tko u EU ovako nefunkcionalnu i posvađanu državu prihvatio kao kandidata za članstvo. Zato se i ratom pogođena Ukrajina te teritorijalno necjelovita Moldavija pokazuju Europskoj uniji prihvatljivijima od BiH.
Prošlo je više od šest godina otkako je BiH službeno predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Malo je toga urađeno na tom putu u međuvremenu, a izostanak reformi očito je samo posljedica duboke političke i institucionalne krize u kojoj se zemlja nalazi. Uz Kosovo, BiH je na samom začelju kolone zemalja naše regije koje pretendiraju na članstvo u Uniji.
Kao dobar primjer pozitivnih, ali nedovoljnih pomaka u BiH je deblokada izbornog procesa u Mostaru te ukidanje smrtne kazne u Republici Srpskoj. Među prioritetima koji ostaju neispunjeni su izmjene Izbornog zakona BiH te izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”.
Također se traži i reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna). Od BiH se očekuje i da osigura pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih razina vlasti. Od BiH se također očekuje da ispuni ranije uvjete za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i još mnogo toga.
Druge zemlje i obveze
Od početka ovog mandata gotovo da nema ni jedne odluke ili poteza koji bi išao u prilog integracije BiH u Europsku uniju. Vanjska politika BiH gotovo da i ne postoji, a način na koji djeluju Predsjedništvo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH pokazuje cijelom svijetu da zemlja nije spremna ni za mnogo manje zahtjevne procese nego što je integracija u EU.
Za razliku od BiH, ostale zemlje iz regije koje pretendiraju na članstvo i otvaraju pregovaračka poglavlja suočavaju se s potpuno drugim problemom. One svoje obveze na europskom putu shvaćaju mnogo ozbiljnije i djeluju u tom smjeru, ali njihovu integraciju u Uniju sprečava nepostojanje konsenzusa unutar EU-a o daljnjem proširenju.
Stare članice EU-a uvjetuju daljnje proširenje unutarnjim reformama u Uniji, dok zemlje istočne i središnje Europe podupiru nastavak širenja na zemlje zapadnog Balkana.
Vrisak.info
