Predrag Kožul, zamjenik predsjedatelja Kluba HDZ-a BiH – HNS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ističe u intervjuu za Večernji list kako su odnosi partnera u ovom Domu i na državnoj razini poljuljani i narušeni nakon odluke bošnjačkih stranaka da mimo procedura provedbu izbor Središnjega izbornoga povjerenstva.
Podsjeća kako je postojalo povjerenstvo koje je trebalo provesti taj proces, no na kraju se dogodio ovaj scenarij koji je napravio jedan ogroman jaz i manjak povjerenja. Naglašava kako se, osim ovoga pitanja, odnosi testiraju i na tematici izbornog zakonodavstva te naglašava kako je to zapravo i ključno pitanje u kontekstu odnosa.
Kožul smatra kako postoje neka pitanja oko kojih postoji načelna suglasnost, poput europskog puta zemlje. Međutim, ključni test u cijelom tom procesu je pitanje kako donijeti Izborni zakon.
Kožul je nedavno uputio i inicijativu kojom bi se zadužilo Vijeće ministara BiH da žurno pokrene procedure za potpisivanja sporazuma o readmisiji s nekoliko zemalja ih kojih dolazi najveći broj migranata u Bosnu i Hercegovinu.
Kožul očekuje kako će se ovakva inicijativa prihvatiti, piše Večernji list BiH.
Svjedoci smo određenih poteza koji su narušili odnose stranaka koje obnašaju vlast na državnoj razini. Kako biste vi ocijenili trenutačno ozračje unutar Parlamentarne skupštine BiH te gdje leži ključni razlog za nepovjerenje?
Poznato je kako jedan odnos među partnerima u vlasti, na bilo kojoj razini, pa tako ni unutar Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nije idealan. Ima tu dosta problema. Ali tu je jedan trenutak koji je do kraja narušio povjerenje među partnerima, odnosno potez koji je najdramatičnije utjecao na loše odnose između političkih partnera, a tu mislim na SDA s jedne i stranke s hrvatskim predznakom, odnosno HDZ s druge. To je pitanje izbora Središnjega izbornog povjerenstva. To ne samo da je bio nezakonit akt, s više aspekata, to je bio jedan krajnje nekorektan politički čin. Mi smo iz situacije gdje smo već imali povjerenstvo za zakonit izbor članova SIP-a, došli u situaciju da bošnjačke stranke, skupa s oporbom iz srpskih redova, naprave jedan presedan koji je zaista do kraja narušio povjerenje unutar Parlamenta.
Mi surađujemo na nizu stvari gdje treba, ali postoji jedan ogroman jaz, jedan ogroman manjak povjerenja produbljen potezom izbora Središnjega izbornog povjerenstva.
Istodobno, imali smo situaciju u kojoj se inicijative Hrvata odbijaju, poput one kojom se 23. kolovoza obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.
Kako protumačiti takav stav?
Imate, rekao bih, ukorijenjen stari mentalitet, a dijelom je tu strah u bošnjačkom dijelu, od njihove, kako je oni zovu, lijeve političke oporbe. Jedna normalna i logična inicijativa koja se nadovezuje na sve ono što je rađeno na razini europskih država protumačena je sasvim pogrešno.
Kako vratiti povjerenje u odnose stranaka? Može li se očekivati da Parlament postane predvodnik kada je u pitanju usvajanje europske pravne stečevine?
Izgubljeno povjerenje, barem što se tiče nas iz HDZ-a BiH, čini mi se, može se vratiti samo jednom korektnom suradnjom na pitanju izbornog zakonodavstva. Tu ćemo testirati jesu li naši međusobni odnosi do kraja došli u slijepu ulicu ili imamo još prostora da zajedno radimo u BiH na razini vlasti. Mi skupa s većinskim bošnjačkim strankama, kao i većinskim srpskim strankama, moramo obnašati vlast na razini Bosne i Hercegovine. To bi bilo mnogo lakše s nešto više povjerenja ili, rekao bih, da u većoj mjeri radimo na onim pitanjima koja su nam barem deklarativno zajednička i gdje se deklarativno slažemo, a to je u prvom redu pitanje pristupanja europskim integracijama. Suradnja u tom dijelu bila bi put k vraćanju povjerenja. Možda smo previše optimisti, ali mi se i dalje nadamo da ima prostora za našu suradnju i za povratak povjerenja. Pritom je ključni test u cijelom tom procesu pitanje kako donijeti Izborni zakon.
Podnijeli ste inicijativu kojom bi Zastupnički dom trebao zadužiti Vijeće ministara BiH da žurno pokrene procedure za potpisivanja sporazuma o readmisiji. Što je ključni dio ove tematike?
Vjerujem da će za takvu inicijativu biti raspoloženja, nema razloga da ne bude. Problem je drugi, što je uopće do inicijative trebalo doći. To je posao koji je već davno trebao biti u poodmakloj fazi. Tu se radi o sedam-osam zemalja iz kojih nam dolaze migranti. Mi imamo potpisane ugovore o readmisiji sa svim okolnim zemljama i Europskom unijom. Ali to su ugovori koji nam uglavnom dovode ljude natrag. Zato je ta inicijativa pokrenuta, ali bilo bi bolje da su nadležna ministarstva unutar Vijeća ministara davno taj posao završila.
Inicijativa je došla u javnost i prije nego je razmatrana, ali sada dobivamo informaciju da su se pokrenuli postupci za nekoliko od tih zemalja.
Već dulje vrijeme traju apeli Granične policije za kadrovskom popunjenošću? Kako ih riješiti?
Trebalo je davno birati u još većem broju pripadnike Granične policije. Koliko znam, u tijeku su neki natječaji po pitanju Granične policije, to je neki proces koji se radi, ali, evo, nedovoljnom brzinom u odnosu na brzinu ulaska migranata.
Vrisak.info
