Čitave generacije mladih ne znaju što znači život bez društvenih mreža, a ideja “življenja offline” jednostavno im je nezamisliva. Oko sebe vrlo lako možemo vidjeti mlade kako bulje u ekrane svojih mobitela, kako se snimaju za Instagram, TikTok, kako imaju čitavu jednu društvenu zajednicu i način života na društvenim mrežama, što je za nešto starije generacije teško shvatljivo. A kako su društvene mreže postale sastavni dio njihova života tako se sve više govori o posljedicama njihova utjecaja na mlade korisnike.
Brojnost korisnika dokazuje da se isplati objavljivati sadržaje na TikToku. Više svađe – više novca, zvijezda vodilja je mnogih. Svađe, psovke, pozivanje na nasilje sve su popularniji. Diskutabilno je koliko je osoba čije je zanimanje influencer ili tiktoker najbolji uzor mladima. Pogrešni idoli djece prevladavaju na digitalnim platformama i utječu na njih, upozoravaju stručnjaci. Prijetnje, nasilje, psovke, hvaljenje izvršenjem kaznenih djela – to su često popularni sadržaji na TikToku. Pa su tako i kriminalci iz BiH, ali i regije, često i poznati tiktokeri. Posljednjih godina bilježi se značajan trend u kojem materijalna dimenzija dolazi značajnije do izražaja nego neke druge društvene vrijednosti koje su krasile društvo. Dakle, težište je na fizičkom izgledu, skupoj odjeći. Umjesto uspješnih obrazovanih ljudi, propagiraju se kriminal i kriminalci. – Mi imamo nove generacije koje uskoro trebaju postati odrasli ljudi. A zahvaljujući upravo popularnosti ovakvih ljudi, ne samo na TikToku nego i u životu, imamo cijelu jednu generaciju koja nije uspjela razviti osnovna moralna načela. Kao društvo samo što nismo dodirnuli samo dno. Zasigurno je da smo na korak do jednog velikog moralnog posrnuća cijelog društva – kazala je za Buku psihologinja Slađana Đaković.
Milijunski pregledi, lajkovi, dijeljenja i masovna reprodukcija nasilnog i kriminalnog sadržaja govore da nemamo kontrolu nad promocijom pozitivnih društvenih vrijednosti.
Psihologinja Đaković kaže da tako, nažalost, dobivamo socijalno devijantnu generaciju mladih.
poster
– Svi smo mi imali uzore u životu, ali nismo imali društvene mreže ni neki negativan utjecaj istih, pa ni medija. Sada živimo u digitalnom svijetu, gdje se životi pokušavaju pokazati boljim nego što jesu. U Bosni i Hercegovini 85 posto ljudi živi od prvog do prvog i ne može svojoj djeci puno toga priuštiti. Jaz između bogatih i siromašnih je sve veći, zlatna sredina se polako gubi. Ti mladi ljudi gledaju svoje roditelje kako se muče da prežive, a onda uđu na društvene mreže i vide kako žive kriminalci i starlete. Prefrontalni korteks se razvija do 25. godine i on je zadužen za logično rasuđivanje. Oni ne mogu razaznati što je ispravno, a što nije. Oni samo znaju da ne žele živjeti kao njihovi roditelji. Žele nešto napraviti što je prirodno. Ali kroz medije, TikTok, Instagram… jedino što mogu vidjeti jest da dobro žive upravo takvi. Zbog nerazvijenosti prefrontalnog korteksa oni ne rasuđuju pravilno je li to ispravno ili ne. Isto je i s konfliktnim i nasilnim videima. Oni samo uočavaju da su ti ljudi popularni ili da dobro žive – dodaje Đaković. Prema njezinim riječima, nove generacije gube moć empatije, emocionalno su nepismene, socijalno devijantne. Ovakav sadržaj ostavlja velike posljedice na psihosocijalni razvoj osobnosti tih mladih ljudi i daljnji tijek njihovih života.
Vrisak.info
