Jaki egzodus iz cijele BiH počeo je nakon 2017. godine liberaliziranjem tržišta rada Njemačke i drugih EU zemalja za radnu snagu s Balkana, i de facto otvaranjem vrata EU za vrlo poželjnu i cijenjenu radnu snagu s Balkana, koji ekonomski drastično zaostaje za EU. Demografske indikacije pokazuju da iseljavanje iz BiH danas pogađa sve njene dijelove, no najviše Unsko-Sanski kanton, a relativno najmanje Županiju Zapadnohercegovačku.
Balkan, a posebno BiH kao zemlja s najvećom nezaposlenosti i političkom neizvjesnošću, sve teže se nosi s nesrazmjerom u ekonomskoj razvijenosti u odnosu na EU. S druge strane, Europska unija, kojoj je prijeko potrebna radna snaga, značajno je olakšala imigraciju s Balkana.
Federalni zavod za statistiku je objavio mjesečne podatke o natalitetu i mortalitetu u Federaciji. U srpnju je zabilježeno 1372 rođenih uz 1830 umrlih. U prvih sedam mjeseci ove godine Federacija je zabilježila 8915 rođenja, što je oko 300 manje u odnosu na prošlogodišnjih 9228. Županije koje u prvih sedam mjeseci ove godine bilježe povećanje broj rođenja u odnosu na prošlu godinu su Županija Zapadnohercegovačka (+30), Hercegbosanska županija (+20), Hercegovačko-Neretvanska županija (+6) i Posavska županija (+1). Padove bilježi Kanton Sarajevo (-110), Zeničko-Dobojski kanton (-114), Unsko-Sanski kanton (-40), Srednjobosanska županija (-50), Tuzlanski kanton (-32), kao i Bosansko-Podrinjski (-24).
Promatranjem podataka da se zamijetiti da najveći pad od 2017. godine doživljavaju većinski bošnjački kantoni, koji prije nisu imali mogućnost slobodnog pristupa EU tržištu rada. Najteže je pogođen Unsko-Sanski kanton, o kojem se mnogo u medijima piše u kontekstu problema iseljavanja, zatvaranja škola i zbrinjavanja nastavnika, problema u punjenju fondova za zdravstveno osiguranje itd.
Najstabilnija je Županija Zapadnhercegovačka, koja je uz Sarajevo ujedno najrazvijenija. Iako tradicionalno iseljenička, sada po prvi put u „ravnopravnoj utakmici”, kada je relativno svima u BiH omogućena emigracija, ova županija pokazuje se kao najstabilnija jer nositeljima hrvatskih putovnica otvaranje tržišta rada EU za nedržavljane EU (BiH, Srbiju, Kosovo) nije predstavljalo nikakvu novu promjenu, pa tako ni šok.
Gledajući trendove (slika gore), danas je moguće zamisliti nezamislivo : da u bliskoj budućnosti Županija Zapadnohercegovačka pretekne Unsko-Sanski kanton prvo po broju rođenja, a zatim i po broju stanovnika.
Uz dijelove BiH koji nemaju EU državljanstvo, novim pravilima za radnu snagu s Balkana relativno je najteže pogođeno Kosovo, koje ima najveći broj nedavnih iseljenika, per capita, u Njemačkoj, piše Dnevnik.ba.
Vrisak.info
