Bosna i Hercegovina u mnogim stvarima zaostaje za svijetom, ali ne i u jednoj stvari – konzumaciji narkotika, smatra dr. med. Siniša Skočibušić, ravnatelj Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar.
U razgovoru za Fenu dr. Skočibušić kazao je kako ne može procijeniti je li BiH bolja ili gora u odnosu na zemlje regije kada je u pitanju raširenost opojnih droga, no dodao je kako, na žalost, u jednoj stvari pratimo svijet.
U dobrim stvarima ne pratimo svjetske trendove, ali u lošim smo jako u trendu. Do nas su počele stizati sintetske droge, droga se kupuje preko interneta i ljudi koji ih koriste redovito ili, kako kažu, rekreacijski u velikom su riziku – upozorio je dr. Skočibušić.
Govoreći o redu Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar, dr. Skočibušić je kazao kako 13 zaposlenika, mahom liječnika i medicinskih tehničara, svakodnevno pomaže pacijentima kojih je u registru ovisnika te ustanove tisuću.
Ključ izlječenja podrška okoline
Centar skrbi za ovisnike iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, a svaki mjesec na redovitoj terapiji je između 140 i 150 pacijenata.
To samo govori da je taj problem vrlo rasprostranjen oko nas no govorimo isključivo o heroinskim ovisnicima. Danas je u trendu porast uporabe novih sintetičkih droga za koje nema pravih odgovora u terapijskom smislu. Te droge su lako dobavljive, tako da to stvara veliki problem. Smatram da nema ulaza u Mostaru koji nema nekoga s tim poteškoćama i mnoge obitelji se susreću s problemom ovisnosti – dodao je.
Ravnatelj Centra podsjeća da je ovisnost kronična, recidivirajuća bolest, koja se često vraća:
Mi to znamo i ne osuđujemo naše pacijente. Ako netko i posrne, mi ga ne osuđujemo već mu ponovno pružamo ruku.
Prema evidenciji Centra, oko 20 posto pacijenata ima apstinenciju dužu od dvije godine, a 40 posto ih ima duža razdoblja apstinencije uz poneki recidiv.
Preostalih 40 posto pacijenata su na terapiji održavanja. Oni redovito piju terapiju, manje ili više se ne drogiraju, i to je sasvim zadovoljavajuće, jer oni funkcioniraju u svom životu, idu na posao i to je ono što mi želimo: smanjiti štetu i stvoriti preduvjete ne samo za njihovo zdravlje i život, već i da njihova okolina funkcionira – kazao je dr. Skočibušić.
Kada je u pitanju proces liječenja, po njegovim riječima, ključni preduvjet je podrška obitelji i okoline:
Najvažniji preduvjet da bi se netko izvukao iz pakla droge; koliko god to zvučalo lirski ovo ‘pakao droge’, to je doista tako; je podrška na razini obitelji, ali i na razini društva. Ako netko nema posla i stalno se vraća u svoj stari krug ljudi i poznanika onda će se teško izvući. Ako, pak, ima podršku obitelji, odnosno podršku bliskih prijatelja, onda on ima nadu da se uz puno truda može izvući.
Dekriminalizacija droge u BiH nije dobra ideja?
Komentirajući trend dekriminalizacije, pa čak i legalizacije određenih droga u svijetu, dr. Skočibušić je kazao kako se o tome može razgovarati, no dodao je kako možda i nije pravi trenutak da se ta tema aktualizira u Bosni i Hercegovini.
Ideja pristupa borbi protiv droge na način da se nešto dekriminalizira ide samo uz cjelokupni angažman društva i preventivnog sustava. Imamo zemlje poput Portugala, Norveške i Nizozemske koje su to uradile, ali mora se znati da su ta društva drukčija od našega, po materijalnom dohotku, po organizaciji zdravstvene zaštite, po karakteru ljudi… Nisam siguran da bi se u našoj zemlji, opterećenoj mnogim nestabilnostima, u ovom trenutku ta ideja trebala uopće razmatrati – smatra dr. Skočibušić.
Vlada HNŽ-a nedavno je s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP) potpisala četverogodišnji sporazum o sufinanciranju projekta za smanjenje ovisnosti vrijedan 400.000 maraka, kojim se omogućuje nesmetana i kontinuirana opskrba terapijom za pacijente Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar.
To je veliki iskorak za našu ustanovu i drago mi je što ima ljudi koji razumiju našu problematiku, jer se nerijetko susrećemo s onima koji nas podržavaju samo na verbalnoj razini, a kad treba nešto konkretno uraditi onda ih nema – poručio je ravnatelj Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar.
Kako i u samom nazivu Centra stoji ta ustanova bavi se i prevencijom ovisnosti, a upravo je prevencija ono na čemu treba inzistirati.
Dr. Skočibušić kazao je kako se prevencijom ne treba baviti samo zdravstvo već kompletno društvo, uključujući i represivni aparat. Tek tada, i uz koordinirani plan borbe, moguće je očekivati bolje rezultate u borbi protiv ovisnosti.
Vrisak.info
