Hrvatski narodni sabor je protekle subote na svom 11. zasjedanju okupio sve hrvatske političke subjekte na svim razinama izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini, izabralo je novog/starog predsjednika, novi sastav predsjedništva, ali i još jednom usvojio Deklaraciju koja ovaj put u osam zaključaka rezimira hrvatsko biće u Bosni i Hercegovini te njegove/naše potrebe.
Ovaj put bez oštrih reakcija na zasjedanje HNS-a
Nekoliko dana kasnije i s odmakom, politolog i politički komentator Branimir Galić je za naš radio komentirao kako je zapravo najzanimljivije što nema nikakvih reakcija na zasjedanje HNS-a BiH kako je to znalo biti vrlo žustro zadnjih nekoliko godina. „U prvom redu me je iznenadilo što nema neke reakcije na poruke sa zasjedanja prije svega iz sarajevske javnosti, pa onda ni iz međunarodne zajednice, ali ni javnosti iz Banja Luke. Pogotovo ako se sjetimo kako je to bilo žustro zadnjih godina. Ovaj put u drugim medijima je zasjedanje HNS-a bilo je neka usputna vijest. Razlog možda leži u tome što su poruke sa sabora bile s naglaskom zalaganja za federalizam, nauštrb unitarizma i separatizma, dakle bošnjačkog ili srpskog primarnog koncepta za uređenje države. Upravo ovaj srednji put i nikakvo produciranje novih ideja je jedan od razloga zašto nemamo snažne reakcije na zasjedanje HNS-a. To je vjerojatno i dobro u kontekstu formiranja vlasti na državnoj i federalnoj razini. Umjerenim porukama sa Sabora, hrvatske stranke sigurno nisu htjele otežati pregovaračku poziciju u procesima formiranja vlasti“, smatra Galić.
Deklaracija s osam zaključaka: mrtvo slovo na papiru ili naputak političkim dužnosnicima
Ponovo imamo Deklaraciju koju je HNS usvojio. Ovaj put sa osam zaključaka. Prošle godine, podsjetimo bilo ih je sedam. Često čujemo da su deklaracije mrtvo slovo na papiru, pa tako i ova. No, Galić smatra da polazimo od pogrešnih pretpostavki. „Hrvatski narodni sabor je jedno natkrovljujuće političko tijelo bez izvršnih ovlasti. Ono samo daje smjernice za predstavnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Naziv deklaracija je sam po sebi pompozan i imamo velika očekivanja od nje, no ona je naputak predstavnicima na različitim razinama vlasti“, pojasnio je Galić.
Osam zaključaka Deklaracije HNS-a uključuje područja: Bosna i Hercegovina – domovina (i) hrvatskoga naroda; europske i euroatlantske integracije; demografija; gospodarstvo; obrazovanje; zaštita digniteta domovinskog rata i hrvatskih branitelja; suradnja s hrvatskim iseljenicima i kultura i mediji. „Dobro je da legitimni predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini razmišljaju o ovim temama . No, ako ne bude dobre sinergije između ljudi koji će to provoditi i na tome raditi, onda će Deklaracija ostati mrtvo slovo na papiru. Sve ovo što je stavljeno u Deklaraciju mora ići dalje u formi zakonskih prijedloga, zakonskih akata…“, smatra Galić.
HNS-a i logično je da će imati svoga kandidata i dovoljno ruku za njega jer ima najviše izaslanika. Mislim da se predimenzionira kada se kaže da je HNS produžena ruka HDZ-a, jer moramo gledati kako i druge stranke pristupaju HNS-u. Od 29 članova predsjedništva HNS-a, najviše ih ima HDZ. No, vidimo i da neke druge stranke participiraju u predsjedništvu s više članova, pa je pitanje kako se one postavljaju naspram HDZ-a u odlučivanju“, smatra Galić.
Je li relano kazati da možda očekujemo više od HNS-a od ovoga što nudi, Galić je komentirao da je HNS važan i treba postojati. „Možda bi svi bili najsretniji kada ne bi bilo potrebe za postojanjem HNS-a, te da mi imamo riješena sva politička pitanja. Onda to tijelo ne bi trebalo ni postojati. Jednoga dana će biti najveća pobjeda HNS-a kada prestane potreba da on postoji“, smatra Galić. Do tada, rad HNS-a se mora i treba unaprijediti, smatra Galić. „Prije svega Glavno vijeće HNS- a je zamišljeno kao neko izvršno tijelo. I mislim da je njega potrebno osnažiti i dodatno osvježiti, dovesti nekoga tko će bolje koordinirati procesima. U sklopu HNS-a djeluju različiti odjeli za različita područja. Sve te odjele treba pogurati i dati im kadrovska osvježenja, da se češće sastaju i iznjedre i neke prijedloge za zakonska rješenja . Trebaju imati stručne ljude u svom radu, kako iz javnog tako i iz realnog sektora. Jedino tako će HNS opravdati svoje postojanje i ispuniti očekivanja koja imamo svi od njega. Mislim da to treba biti otvorenija instituacija i da bi time svi bili na dopitku“, smatra Galić.
Podsjetimo još jednom, jedanaesto zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH održano je protekle subote u Mostaru. Na njemu je bilo 423 zastupnika izabranih na izborima u listopadu prošle godine, od županijske do državne razine. Na zasjedanju je bio i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković. Hrvatski narodni sabor je tom prilikom dobio novo vodstvo, usvojena je deklaracija, te demografska strategija Hrvata u BiH, naglasio je Branimir Galić za Radioposušje.
