Piše: Ivan Crnjac| Bild.ba
Nije pretjerano reći da je HDZ BiH jedna od najmoćnijih stranaka na području bivše države. Dakako, u tomu joj je najveća konkurencija sestrinska stranka iz Hrvatske.
Primjera radi, stranka koja je izborila Slovačku neovisnost danas praktično ne postoji, Miloševićeva nekadašnja stranka je na rubu propasti, kao i Radikali, a sjeća li itko uopće kako se zvala stranka pokojnog Đinđića?
U Hrvatskoj HSLS, tijekom devedesetih osobito jaka stranka koja je drmala gradom poput Osijeka i od koje se strašio i Tuđmanov HDZ, odavno je na rubu praga, Karadžićev SDS u Republici Srpskoj je totalni cringe jer je primat preuzeo SNSD, a u životu se na ovim prostorima drži Milo Đukanović čija je zemlja prošla nešto kasnije tranzicijsko razdoblje (2005.).
Što je sa strankom koja je prva vladala, recimo, Makedonijom? Znate li da VMRO-DPMNE nije bila prva stranka na vlasti u Makedoniji nakon raspada Jugoslavije nego su prvu vladu činile lijevo orijentirane stranke i albanska nacionalna manjina, a ova stranka, koja ima izrazit povijesni kontekst jer ime nosi po pokretu koji se borio za oslobađanje od Osmanlija, prošla je put sličan onom hrvatskog HDZ-a jer je nakon prvih izbora u idućim ciklusima i dolazila i odlazila s vlasti.
Jedna od najmoćnijih stranaka
Ukratko, uz hrvatski HDZ, HDZ BiH je doslovno jedna od najmoćnijih i najdugotrajnijih stranaka na ovim prostorima. S obzirom na to da BiH ima više razina vlasti HDZ BiH nikada nije bio u situaciji da ne participira u dobrom dijelu vlasti.
Nacionalna trodioba sa samoprozvanim i istinskim građanskim strankama bi se prigodnije mogla zvati četverodiobom pošto za većinu na federalnoj i državnoj razini uvijek treba još jedan partner.
Činjenica je da se vlast u BiH uvijek konsocijativno dijeli između više opcija različitih nacionalnih grupacija (i neke (kvazi)građanske), ali je HDZ BiH uvijek nekako tu.
I kada su izbacivani iz vlasti, poput situacije u vladi Platforme, držali su se solidno u nekoliko županija, a zahvaljujući upravo Miloradu Dodiku bili su vlast na razini države BiH.
Za razliku od već spomenutog i sa scene pobrisanog SDS-a, SDA koju se lagano politički umrtvljuje, HDZ BiH se prema vani od nacionalističke ratne stranke prometnula u pomirljivu stranku proeuropskih manira koja, u trenutnom odnosu snaga, na svojoj strani ima ozbiljne saveznike izvana.
SDS je, rekli smo, prošlost, njena nasljednica u smislu držanja vlasti u Republici Srpskoj – SNSD – na udaru je kritika zbog politika Dodika kojemu se, a što rijetko čini, izravno obraća Anthony Blinken, ponajmoćniji čovjek američke administracije, SDA je, rekli smo, ubijena u pojam, a HDZ BiH je tu. I na tu stranku se, očito, ozbiljno računa.
Sprema li se iznenađenje
No, što će na kraju ispasti od cijele priče? Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ima 67 godina, a stranački sabor je u svibnju. S obzirom na to da je sabor stranke na kojem će se birati novi predsjednik za 50-ak dana, nekako je sve previše tiho. Sprema li Čović iznenađenje? Ili netko od “disidenata” iz stranke, ako takvih uopće ima?
Stranački stari kadrovi se polagano umirovljuju, konkurencije u smislu izazivača baš i nema, a neki spominju Zorana Tomića, mada nije jasno što bi on mogao napraviti? Stvoriti novi vizualni identitet grba stranke ili Herceg Bosne?
Ako Čović ponovo bude kandidat, što nije isključeno, nakon što izgura naredni mandat – imat će 71 godinu! U međuvremenu, bit će i lokalnih i općih izbora, a pitanje je ima li on sam toliko energije i, na kraju krajeva, volje.
Mirna atmosfera obično donese (veliku) promjenu. Uzmimo za primjer Županiju Zapadnohercegovačku koja je nakon ovih izbora uz premijera promijenila i većinu u vladi. Da je netko rekao tjedan dana nakon izbora da će se to dogoditi – rijetli bi povjerovali. Četiri ministra su nova, a četiri su ostala iz starog saziva. Toni Kraljević je predložen za federalnog ministra financija, što znači da bi na kraju moglo biti promijenjeno pet ministara. Najstariji ministar u vladi ima 59, a najmlađi 33. Ostali su, također, mladi.
Preporod ili tiho gašenje
U općinama nekadašnje Herceg Bosne u kojima HDZ vlada gotovo konstantno od rata na ovamo ima dosta mladih kadrova na (grado)načelničkim pozicijama (Vedran Markotić, Stjepan Dujo, Dragan Jurković, Darko Čondrić, Ante Begić…)
Dvije od 4 i pol hrvatskih županija još nisu imenovale vlade, a ŽZH se pomladila, u vladu Federacije ulaze mlađi ljudi, na državnoj razini je, uz predsjedateljicu Krišto, dvoje mladih ministara.
Čini se kako Čović ide prema malo žešćem pomlađivanju kadrova. Ostao on predsjednik ili ne – nakon stranačkog sabora će biti zanimljivo vidjeti čelne ljude u vrhu stranke, a sigurno je samo jedno – uvođenjem mlađih kadrova u igru i na izvršne funkcije i u stranci – stranka može doživjeti ili preporod ili tiho gašenje. Treće opcije nema.
Vrisak.info
