Ne samo da će najmanje osjetiti krizu, već bi Hercegovina mogla iskoristiti krizu kao prednost i postati najrazvijeniji dio jugoistočne Europe, smatraju ekonomisti i inženjeri iz organizacije Prosperitetna Hercegovina!
S obzirom na iskustva lokalnih, regionalnih, ali i svjetskih kriza, razvidno je da su se uvijek najbrže oporavljala gospodarstva koja su bila izvozno orijentirana te proizvođački nastrojena.
Hercegovina se kroz medije često provlači kao dio države s najvišim cijenama, što nije čudno s obzirom na to da je u BiH potrošačka košarica često najskuplja u Širokom Brijegu, a kvadrat novogradnje najskuplji u Mostaru. Čuđenju ne treba biti mjesta kada znamo informaciju da food outlet shopovi te second hand trgovine odlično rade u Sarajevu, Banjoj Luci i ostatku Bosne dok su u Hercegovini gotovo nepoznanica.
Sve iznad navedeno zasluga je jedne stvari – a to je viši standard. No, što generira taj viši standard? Prije svega proizvodni sektor i orijentiranost izvozu.
Vjerovali ili ne – Hercegovina razvaljuje u proizvodnji i izvozu. Ne da je najjača u državi, već je suverena u odnosu na cijelu regiju jugoistočne Europe ako bismo usporedili Hercegovinu kao regiju s državama u okolici.
Potrudili smo se izvući najnovije podatke o izvozu po županijama te broju stanovnika te napravili brzu analizu. To smo uspjeli s godinom 2018. za sve županije u FBiH. Kratkom analizom došli smo do zaključka kako dvije hercegovačke županije imaju puno veći izvoz od ostalih županija. Dok je prosječni izvoz ŽZH i HNŽ per capita čak 3590 eura, ostale županije u FBIH imaju prosjek od 2393 eura, s tim da je ŽZH na vrhu sa 5364 eura po stanovniku, što je golemi uspjeh. Podatak je još slađi kada se zaigramo statistikom i dođemo do informacije da svjetske sile poput SAD-a i Japana imaju manji izvoz po stanovniku nego jedna hercegovačka županija!
Kakve su brojke u jugoistočnoj Europi? Crna Gora ima izvoz po stanovniku 680 eura, Albanija 820 eura, Srbija 2500 eura, Makedonija 3200 eura, no najbliža nam je Hrvatska koja u istoj godini ima izvoz per capita 3398 eura. Puno više od naše države, ali i dalje niže od regije Hercegovine.
Kako će kriza utjecati na EU županiju s kojom Hercegovina dijeli najdužu granicu u odnosu na samu Hercegovinu i njezine županije? Znatno snažnije i s većim posljedicama jer ta županija sve svoje prihode oslanja na turizam! Županija s kojom dijelimo najdužu granicu, Splitsko-dalmatinska, u 2018. je godini generirala izvoz po stanovniku od 8100 kn što nije niti 1100 eura. Što će biti 1.9. kada završe moratoriji na goleme kredite građana koji su zbog širenja turističkih poslova ulagali velike novce zbog očekivanih primitaka u budućnosti od kojih sada ne da nema ništa, već i oni objekti koji rade – posluju s gubitkom jer turista nema!
S druge strane, hercegovačke građevinske tvrtke trljaju ruke jer je Hrvatska gospodarska komora od Vlade Republike Hrvatske zatražila ukidanje zabrane izvođenja građevinskih radova u sezoni kako bi djelovala na ublaženje pada BDP-a. No, svi znamo da lijep udio građevinskih radova u Splitsko-dalmatinskoj županiji izvode hercegovačke građevinske tvrtke i njihove filijale u Hrvatskoj.
Jednu stvar znamo – ova kriza neće vječno trajati i gospodarstvo u svijetu će opet početi rasti, a na Hercegovini i ostatku države zadatak je iskoristiti prilike i zasjati, stoji u analizi stranice, Hercegovina – uskoro zemlja prosperiteta.
Vrisak.info
