Jučerašnji problem s mrežom i mobilnim podacima koji su iskusili korisnici Eroneta u trajanju od skoro dva sata, na kratko je podsjetio na neke od scena iz Netflix-ova apokaliptičnog trilera “Leave the World Behind”, piše Bljesak.info.
Niz bizarnih događaja koji unište dvodnevni odmor četveročlane američke obitelji započne totalnim zamračenjem “blackoutom” zbog prekida interneta i signala mobilne telefonije.
Tada počinje njihova agonija u nastojanju da prežive i doznaju što se uistinu oko njih događa, dok su odsječeni od ostatka svijeta na Long Islandu poput Robinsona Crusoea.
Što bi se uistinu dogodilo ako bi, na neko dulje neodređeno vrijeme, došlo do prekida interneta i signala mobilne telefonije, te ako bismo kao u pomenutome filmu ujedno ostali i bez pristupa našim platežnim karticama, osobnim dokumentima i svim onim uslugama i servisima koje sa sobom nosi digitalno doba.
Internet nije neranjiv i neuništiv, pa ga je teoretski moguće ugasiti na neko dulje vrijeme čak i na globalnoj razini.
Opasnost na prvom mjestu prijete od hakera, koji bi mogli razviti nekakav softver koji bi napadao rutere, ili bi gasili domene i slično.
Međutim, podjednako tako je opasno namjerno ili nehotično uništenje podmorskih kabela kojim cirkulira veliki dio internetskog prometa među kontinentima.
Podsjetimo kako je 2008. u nekoliko incidenata povezanih s presijecanjem podvodnih kabela bilo pogođeno mnoštvo ljudi s Bliskog Istoka i jugoistočne Azije.
Također u ožujku ove godine oštećenje podmorskih kabela u Crvenom moru omelo je globalne telekomunikacijske mreže, i prisililo internet provajdere da preusmjere čak četvrtinu prometa između Azije, Europe i Bliskog istoka.
Bilo je pogođeno čak 25 posto prometa s nesagledivim posljedicama.
Najprije bi stradao zračni, pomorski i cestovni promet. Zrakoplovi bi bili prizemljeni zbog sigurnosti, a brodovi bi se, bez navigacijskih pomagala i GPS-a, najvjerojatnije poput scene iz trilera “Leave the World Behind” nasukavali na obalu.
Vozila bi zbog nepostojanja interneta i sustava za kontrolu prelaska granica stvorila nepregledne kolone na graničnim prijelazima.
Navigacijski sustavi na vozilima prestali bi raditi što bi dodatno otežalo situaciju u cestovnom prometu.
Nakon toga bi lančanom reakcijom nastale milijunske štete u transportu roba, što bi se odmah negativno odrazilo na globalno svjetsko gospodarstvo, porast cijena, rast inflacije i slično.
Prema nekim tvrdnjama samo bi web tražilica Google i društvena mreža Facebook na kraju prvog dana nakon globalnog nestanka interneta izgubili, ne baš zanemarivu, sumu od 300 milijuna funti.
Ne smijemo niti pomisliti koliki bi bili gubici ostalih poduzeća čije se poslovanje uglavnom oslanja i ovisi o internetu.
Prestali bi s radom bilježeći enormne gubitke streaming servisi za gledanje filmova, gaming platforme za online igranjem kao i kablovska televizija.
Omiljena zabava mnogih, koja prijeti da u potpunosti otjera TV u ropotarnicu povijesti, YouTube više ne bi postojao.
Kako zbog pojave mobilne telefonije velika većina kućanstava više uopće nema fiksnu telefoniju, komunikacija s obiteljima udaljenim stotinama kilometara postala bi skoro pa nemoguća.
Situacija, iz dana u dan, postajala bi sve gora i sve kaotičnija, jer kao u Netflixovu filmu, ljudi bi panično pokušavali na sve načine saznati što se događa, a zbog ovisnosti o internetu i informacijama na njemu ne bi mogli dokučiti stvarno stanje.
Dolazak do pravih informacija postao bi nesavladiva prepreka za mnoge, pa bi slijedom toga došlo do širenja raznih dezinformacija.
Pojavili bi se i problemi i poremećaji u opskrbi električnom energijom, jer se većina modernih elektroenergetskih sustava oslanja se na resurse globalne mreže za koordiniranje rada elektrana.
U samoj konačnici to bi se odrazilo na skoro sve segmente poslovanja i života.
Nakon što bi ovakvo stanje potrajalo neko vrijeme, ljudi vidno uznemireni, ali i izgladnjeli zbog zastoja u transportu i dopremi hrane i ostalih potrepština, počeli bi se boriti za hranu i pitku vodu. U velikim gradovima bi zavladali ulični nemiri i kaos.
To bi svakako stvorilo potrebu za angažiranjem vojske i policije kao i uvođenjem policijskog sata za smirivanje stanja.
S druge strane to bi bio Sizifov posao s obzirom na zastoje u opskrbi gorivom i neophodnim zalihama koje se u krizama brzo troše.
Pretpostavlja se da bi nekih godinu dana od globalnog nestanka interneta, mnoge od najrazvijenijih zemlja svijeta ipak nekako uspjele osposobit osnovne fiksne telefonske linije.
Također je i pretpostavka kako bi se društva počela prilagođavati na novonastale promjene i kaos, dok bi se države najvjerojatnije vratile na sustav agrarnog gospodarstva.
Drugim riječima pad interneta globalno bi gospodarstvo bi se vratio u vrijeme tridesetih godina 20. stoljeća.
Science Focus zaključuje kako bi posljedice globalnog gubitka interneta po čovječanstvo bile uistinu zastrašujuće, a broj ljudi koji nisu uspjeli preživjeti glad, smrzavanje, ulične nerede i opći kaos mogao bi se čak popeti i na milijardu…
Stoga drugi put kad pomislite, joj da hoće nestati mobilne i interneta da odmorim dušu od svega, dobro razmislite što želite, moglo bi vam se ostvariti.
Vrisak.info
UUUUUUUUUUUU