Župa Jablanica posvećena Bezgrešnom Začeću Blažene Djevice Marije utemeljena je 1917. odvajanjem od župe Konjic. Kad i po čemu je Jablanica dobila naziv, nije posve nedvojbeno utvrđeno, no po jednoj teoriji dobila ga je po Radivoju Jablanoviću, koji se spominje u ispravi kralja Stjepana Tomaša Ostojića Kotromanića iz 1466. kojom bogumilima zabranjuje gradnju i obnavljanje crkava na području konjičkoga kraja, piše Večernji list BiH.
Crkva podignuta 1912.
No, najstariji dosad poznati pisani trag pronađen je u Sumarnome defteru Bosanskoga sandžaka iz 1485. To je popis u kojem je zabilježeno da je Jablanica tada imala 68 kućanstava, u kojima su samo tri člana bili muslimani, a svi ostali kršćani. Samo naselje Jablanica počinje dobivati urbano lice u vrijeme austrougarske vladavine, za gradnje uskotračne pruge Sarajevo – Mostar. Grade se i otvaraju vojarna, pošta, hotel, trgovine, javne zgrade, počinje naseljavanje. To povlači za sobom potrebu za vjerskim građevinama, pa je 1912. podignuta crkva, a 1916. Hercegovačka franjevačka provincija je od Ludviga Pintarića kupila kuću sa zemljištem uz samu crkvu za 12.000 kruna. I prije ustanovljenja župe o vjernicima na području Jablanice duhovno su skrbili franjevci iz Konjica, a nakon što je 1917. župa osnovana, službeno je povjerena na upravu i brigu Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji.
Župa Jablanica nikad nije bila osobito brojna. Od njezina osnutka pa do 1941. i početka Drugog svjetskog rata imala je od 571 do najviše 736 vjernika. Od završetka Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata 1991. broj se kretao od 900 do 1100 duša. U Domovinskom ratu dijelila je i doživjela tužnu i tragičnu sudbinu svih drugih župa u sjevernoj Hercegovini na području općina Konjic i Jablanica. Pogodilo ju je veliko stradanje od Armije BiH u muslimansko-hrvatskome sukobu 1993. Uoči sukoba imala je 950 vjernika, u kolovozu 1994. oko 200, a danas oko 60. Živote su izgubila 23 župljanina. U partizanskom muzeju “Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici Armija BiH držala je logor za Hrvate u kojem je u studenom 1993. bilo više od 300 civila i oko 70 vojnih obveznika.
100. obljetnica 2017.
– Veoma je teško govoriti ljudima o povratku. Svatko je na svoj način proživio i doživio progonstvo, različite vrste maltretiranja u Domovinskome ratu. Rane su još uvijek svježe i bolne. Kao svećenik nastojim kroz propovijedi i prigodne susrete govoriti o toj problematici i približiti evanđeosku poruku ljubavi prema svomu domu i zavičaju, kao i temu oprosta i suživota – kaže vlč. don Marko Šutalo, župnik župe Jablanica. Župu su do 1999. vodili franjevci, kada je preuzimaju dijecezanski svećenici. Godine 2017. proslavljena je 100. obljetnica župe. Svečanu svetu misu uz sudjelovanje većeg broja vjernika predvodio je tadašnji biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić, a predstavljena je i monografija “Župa Jablanica”, koju je priredio don Mile Vidić, župnik u Jablanici od 2016. do 2017. godine.
Vrisak.info
