Alarmantan je podatak kako se broj slučajeva obiteljskog nasilja u Širokom Brijegu drastično povećao u nekoliko posljednih godina.
Iz Centra za mentalno zdravlje u Širokom Brijegu za Vrisak.info navode kako je u 2024. godini od ukupno 26 izrečenih mjera od strane Općinskog suda u Širokom Brijegu, 16 prijava nasilja i izrečenih mjera odnosile na počinitelje iz Širokog Brijega, dok su 10 osoba počinitelja bili iz Posušja.
Najmlađa osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera od strane Općinskog suda u Širokom Brijegu rođena je 2003. godine, dok je najstariji počinitelj nasilja rođen 1959. godine.
Dodaju kako je u 2023. godini u Širokom Brijegu bilo 8 počinitelja, najmlađi je rođen 1998., a najstariji 1965. godine.
Centar za mentalno zdravlje Široki Brijeg navedeni da je od 26 počinitelja nasilja u 2024. godini njih 22 bilo muškaraci, dok su 4 počinitelja bile žene.
Počinitelji su dobili određene zaštitne mjere, koje uključuju psihosocijalni tretman, obavezno liječenje ovisnosti, udaljenje iz kuće ili stana te zabranu približavanja žrtvama nasilja.
Kakvo je stanje u ŽZH
Prema informacijama iz Županijskog Tužiteljstva ŽZH koje su otkrili za Vrisak.info, tijekom 2024. godine na području ove županije zabilježene su 54 prijave nasilja u obitelji, dok je 2023. godine zabilježeno 33 prijave.
Od ukupno 54 prijave u 2024. godini, 26 prijava rezultiralo je izricanjem zaštitnih mjera od strane Općinskog suda u Širokom Brijegu. Na području Ljubuškog i Gruda zabilježeno je 18 prijava, za koje je mjere izrekao Općinski sud u Ljubuškom.
Zaštitne mjere koje se odnose na područje Posušja i Širokog Brijega izvršavaju se u Centru za mentalno zdravlje Široki Brijeg, dok se mjere izrečene od strane Općinskog suda u Ljubuškom za Grude i Ljubuški provode u Centru za mentalno zdravlje u Ljubuškom.
Liječenje ovisnosti provodi se u slučaju procjene psihijatrice da se ne može raditi ambulantno. U tom slučaju osoba se upućuje na odjel Klinike za psihijatriju, gdje se provodi liječenje ovisnosti, nakon čega se uključuje u psihosocijalni tretman.
Koji je smisao zaštitnih mjera?
Jesu li zaštite mjere dovoljna,,kazna” za počinitelje obiteljskog nasilja upitali smo tužitelja Županijskog Tužiteljstva ŽZH, Josipa Aničića.
”Smisao zaštitnih mjera jest zaštita žrtve nasilja od daljnjeg nasilja, te preodgoj i liječenje počinitelja. Zaštitne mjere u principu nisu dovoljna,,kazna” za počinitelje, međutim, imajući u vidu činjenicu da počinitelji nakon suđenja dobivaju većinom uvjetne osude, ispostavlja se da zaštitne mjere teže pogađaju počinitelje nego same kazne. Primjera radi, počinitelja teže pogodi izricanje mjere udaljenja iz stana na godinu dana ili obvezan psihosocijalni tretman nego uvjetna osuda”, odgovara Aničić.
Žrtvama su danas institucije dostupnije tako da se preko medija informiraju o tome što je nasilje i kako se može prijaviti.
”Do povećanja prijava nasilja u obitelji dovelo je medijsko izvještavanje i transparentnost institucija koje se bave tom problematikom. Građanima i žrtvama nasilja institucije su postale dostupnije, tako da se preko medija informiraju o tome što je nasilje, kome se može prijaviti, kakva je procedura postupka i što mogu očekivati”, objašnjava tužitelj Aničić.
Za prekršitelje mjera, umjesto dosadašnjih novčanih kazni, predviđena je mjera zatvora od tri godine.
”U odnosu na ranije važeći zakon kada je kršenje mjera predstavljalo prekršaj, novi zakon o zaštiti nasilja u obitelji i nasilja prema ženama kršenje mjera propisuje kao kazneno djelo. Tako da ako počinitelj prekrši mjeru zabrane približavanja žrtvi može mu se izreći kazna zatvora do tri godine. S tim da je ne može zamijeniti novčanom kaznom. A ako počinitelj ne dolazi na psihosocijalni tretman ili se ne liječi od ovisnosti može biti kažnjen novčanom kaznom od najmanje 1.000,00 KM”, zaključio je Aničić.
Vrisak.info
