Proteklo je 86 godina od završetka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve Euharistije na brdu koje je u posljednjim desetljećima postalo glasovito u cijelom svijetu.
Ideju tadašnjeg župnika fra Bernardina Smoljana o izgradnji križa na brdu Šipovac (nazvanog tako po brojnim divljim šipcima koji na njemu rastu), u spomen na 1900. obljetnicu muke i smrti Isusove (33.-1933.) župljani su radosno prihvatili. Uz neviđen trud i novčane priloge križ je podignut 1934. godine, piše Radiopostaja Mir Mađugorje.
Od odluke da se križ gradi (21. siječnja 1934.) do dovršetka njegove izgradnje protekla su samo 52 dana. A gradio se od 12. veljače do 10. ožujka 1934. godine. U sjecištu dvaju krakova križa ”uzidane su svete moći” koje je župnik ”dobio ad hoc iz Rima”.
Nakon toga župnik je zamolio biskupa Mišića da mu dopusti jednoga radnog dana blagosloviti križ, što je biskup rado učinio. Križ je blagoslovljen u petak 16. ožujka 1934. godine, a župnik je zapisao kako se ”vijest o podignuću spomenika proširila brzo po svoj župi i svi su nestrpljivo očekivali skori početak izvođenja toga narodnoga zavjeta i zaključka”.
”Svaki poziv s oltara nailazio je na odziv, i svi su se natjecali tko će više doprinijeti za tu stvar. Doprinosi su pritjecali a pojedine su kuće dale potrebitu radnu snagu te je posao mimo očekivanja napredovao. (…) Na 16. ožujka u 9 sati pošla je iz crkve impozantna povorka, u kojoj uzeše učešća Trećari pod zastavom bratovštine Imena Isusova s barjakom, školska djeca, svećenstvo i brojni narod. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, molenje sv. Krunice te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mnoštva, koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo. (…) U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. Križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime Šipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu svetu Misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj”, napisao je župnik u svom izvješću, a 1988. godine, nakon Velike Gospe, započela je temeljita obnova križa na Križevcu.
Uređena je betonska podloga, obnovljen križ i prostor oko njega. Križevac je već ranije obogaćen Križnim putem, koji je izradio talijanski umjetnik Carmelo Puzzolo. On je svom atelieru izradio petnaest postaja Križnoga puta, a neki talijanski industrijalci financirali su odlijevanje u bronci. Postaje su u Međugorje stigle u jesen 1987. godine, ali su vlasti tek kasnije dopustile njihovo postavljanje uz brdo. U tome su pomagali župljani.
”To je doista pravo umjetničko obogaćenje puta prema Križevcu i pravi motiv za još predanije moljenje i pobožnost prema Isusu Patniku. Obogaćenje sadržaja u Međugorju. Lijep dar ovoj župi, a ujedno i hodočasnicima”, stoji na stranicama Kronike župe Međugorje.
Danas je Križevac neizostavna postaja mnogih međugorskih hodočasnika iz cijelog svijeta, a svakoga petka popodne župljani i hodočasnici uz Križevac obavljaju i redovitu pobožnost Križnoga puta. Svaki kamen do vrha Križevca izlizan je i tako živo svjedoči molitvama, zahvalama, zavjetima… milijuna hodočasnika koji su se popeli na ovo brdo iznad Međugorja.
Sveta misa na Križevcu tradicionalno se slavi svake godine prve nedjelje nakon blagdana Male Gospe (8. rujan) kada se u Međugorju proslavlja blagdan Uzvišenja Svetog Križa. Ove godine to će biti 13. rujna. Toga dana svete mise na vanjskom oltaru su u 8, 12 i 18 sati.
Vrisak.info
