U Galeriji Aluminij sinoć je otvoren umjetnički izrazito vrijedan postav imena Suvremena umjetnička scena Trebinje. S dvadesetak radova, mostarskoj se publici predstavilo ukupno petnaest umjetnika koji su, svojim životom i radom, neraskidivo vezani za Trebinje, u prvomu redu za tamošnju Akademiju likovnih umjetnosti: Đorđe Arnaut, Nada Arnaut, Igor Bošnjak, Marko Burlica, Danilo Bursać, Anka Gardašević, Taida Jašarević, Nevena Kosović, Branko Milanović, Željka Momirov, Marko Musović, Savo Peković, Aleksej Sivčević, Radoslav Ratko Vučinić i Miljan Vuković.
Izložbu su zajednički organizirali Kulturni centar Trebinje i Galerija Aluminij, a dok urednik umjetničkoga programa KC-a Trebinje Miljan Vuković ističe kako odabrani trebinjski umjetnici likovno promišljaju položaj umjetnika unutar društva i kako ova izložba njihovu matičnu kuću pozicionira kao regionalnu kulturnu ustanovu u kojoj se javnosti predstavlja i djela suvremenoga likovnog izraza, zadovoljstvo nije krio ni direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka.
– Izložba je, kao dio prethodnoga projekta Dekodiranje, bila postavljena u Cetinju (Crna Gora) i u samomu Trebinju, da bi, pod današnjim nazivom, bila organizirana i u Kulturnomu centru Beograda (Srbija), te u Umjetničkoj galeriji BiH, u Sarajevu. To što smo ju doveli u Mostar, pred našu likovno zahtjevnu publiku, nama je i izazov i čast, jer ta poruka promišljanja umjetnikova položaja u društvu, kojom je postav prožet, nadrasta i Trebinje i Mostar, odnosno daje projektu onu višu dimenziju zbog koje postav tako dugo i traje i zbog kojega je dosad ugošćen u svim prestižnim izlagačkim prostorima naše tri susjedne zemlje – komentirao Juka, domećući kako su na izložbi zastupljene sve vrste dominantnih medija, od crteža, slike, grafike, skulpture i objekta, do videa.
Vuković je, pak, pojasnio kako je postav živućega karaktera, odnosno kako se sa svakim novim putovanjem mijenja, i u smislu sudionika i u smislu izložaka, ali i kako je ovaj mostarski umjetnički osjetno značajniji od prethodnih, što je, u tomu gibanju, i očekivano.
– Ovom izložbom i odabirom, pokušava se pomiriti tzv. suprotnosti i razlike u medijskomu pristupu, kao i društveno-sociološkomu poimanju toga što je suvremeno, što moderno, što klasično, a što nadmašeno u metodologiji pristupa razumijevanja i mišljenja o umjetnosti uopće – zapisao je o ovomu postavu teoretičar umjetnosti Igor Bošnjak, čiji je kolega, dr. Predrag Terzić, ocijenio kako, u ovomu ubrzanom svijetu, umjetnost dobiva na značenju i započinje novo preispitivanje kroz digitalizaciju i nove medije.
– Sve to samo još više usložnjava daljnje razumijevanje onoga što se danas podrazumijeva pod pojmom umjetnosti. Zahvaljujući različnim pristupima, imamo otoke koji se jedan s drugim dodiruju, u nepreglednomu arhipelagu. Umjetnik je, u takovoj preraspodjeli snaga, okrenut edukaciji i još boljemu promišljanju i djelovanju koje, kroz ubrzanost i trenutak, daju svemu osobni pečat – zaključio je Terzić.
Na otvorenju je govorio trebinjski povjesničar umjetnosti doc. dr. Dragan Čihorić, istaknuvši kako izložba predstavlja jednu umjetničku scenu koja nije nekim zatvorenim krugom nego je, zapravo, vrlo složenim identitetskim topografskim listom koji je sačinjen od posebnih dijelova pojedinačnih umjetnika koji su tehnički, rodno i idejno raznovrsni, što i jest bogatstvom samoga projekta.
Kako je riječ o značajnomu iskoraku u kulturnomu povezivanju Mostara i Trebinja, nazočne su pozdravili i načelnici odjela društvenih djelatnosti Mostara i Trebinja, Božo Ćorić i Zoran Milošević, pruživši snažnu potporu daljnjoj izgradnji uspostavljene suradnje.
Izložba će otvorenom za besplatno razgledanje ostati do 17. kolovoza.
