U Franjevačkom muzeju i galeriji Široki Brijeg u srijedu, 17. prosinca u 19 sati otvorena je izložba „Narativni prostori / Izbor radova iz fundusa Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg“, posvećena stvaralaštvu Virgilija Nevjestića, jednog od najvažnijih grafičara ovoga prostora.
Otvorenju su prisustvovali fra Jure Barišić, gvardijan i župnik u Širokom Brijegu, vikar fra Branimir Musa te brojni posjetitelji.
Povjesničarka umjetnosti Lucija Kraljević u predgovoru naglašava kako Nevjestićeve grafike oblikuju „narativne svjetove, zamišljene prostore i nadrealne prizore“, a sve to isprepleteno preciznom linijom koja čini njegov jedinstveni poetski rukopis.
Posebno ističe i njegov spoj figurativnog i apstraktnog, zahvaljujući kojem brojna djela funkcioniraju gotovo poput vizualnih dnevnika.
Tijekom večeri predstavljen je i Katolički kalendar za 2026. godinu, koji donosi reprodukcije Nevjestićevih radova.
Virgilije Nevjestić (1935.–2009.), istaknuti hrvatski grafičar, slikar i pjesnik, rođen je u Kolu kod Tomislavgrada. Nakon školovanja u Zagrebu, gdje je završio Školu za primijenjenu umjetnost i Akademiju likovnih umjetnosti, 1968. odlazi u Pariz.
Ondje usavršava grafiku u ateljeu Johnnyja Friedlaendera te pohađa predavanja povjesničara umjetnosti Renéa Huyghea.
Prvu važnu nagradu dobio je 1966., a međunarodnu afirmaciju postigao je nagradom u Krakowu. Vrhunac karijere dosegnuo je 1982. izložbom u Centru Georges Pompidou, a 1987. na poziv Muzeja La Fontaine osniva L’académie Virgile.
Preminuo je 2009. u Parizu, a njegova je ostavština, prema vlastitoj želji, vraćena u domovinu.
Franjevačka galerija u Tomislavgradu 2011. otvara Galeriju Virgilija Nevjestića, dok Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu 2014. predstavlja njegovu bogatu ostavštinu – grafičku prešu, tisuće grafičkih listova i ploča, slike, crteže, poetske mape i opsežnu dokumentaciju.
Godine 2020. osnovana je Zaklada Virgilije Nevjestić, a 2023. posmrtni ostaci umjetnika i njegove supruge preneseni su u obiteljsku grobnicu na Mirogoju.
Vrisak.info
