Misište na Bilima, smješteno između Mostara i Širokog Brijega, jedno je od najstarijih i najvažnijih svetih mjesta u Hercegovini.
Ovo kamenito prostranstvo podno planine Čvrsnice, okruženo hrastovima i šumarcima, stoljećima okuplja vjernike iz Brotnja, Mostara, Gorance, Širokog Brijega i drugih hercegovačkih krajeva na zajedničku svetu misu i blagoslov polja.
Povijest Misišta seže duboko u srednji vijek, prema predaji i starim zapisima, mise su se na tom mjestu slavile još u 14. stoljeću.
Prvi pouzdani pisani tragovi datiraju iz vremena oko 1488. godine kada su franjevci iz samostana u Mostaru i Širokom Brijegu dolazili služiti misu za okupljeni puk koji nije imao pristup crkvama zbog osmanske vladavine.
U to su doba mise služene u tajnosti – pod vedrim nebom, u kamenjarima i šumarcima, često pod cijenu progona.
Tijekom cijelog osmanskog razdoblja, ali i kasnije pod austro-ugarskom i jugoslavenskom vlasti, Misište je ostalo simbol otpora, vjere i ustrajnosti. Tu se, svake godine, prve nedjelje nakon blagdana svetih Petra i Pavla, nakon Petrovdana 29. lipnja, okupljao puk na molitvu, slavlje i zajedništvo.
Misa na Bilima nije bila samo religiozni čin, ona je bila i narodni sabor, prigoda za susrete, dogovore i proslavu. Uz misu i blagoslov polja, često se održavao i pučki dernek uz gangu, bećarac, trojanac, domaću hranu i plesove.
Generacije Hercegovaca, raseljenih i domaćih, iz godine u godinu vraćaju se na Misište, svjedočeći vjeru svojih predaka i prenoseći je na djecu.
Tradicija se nastavlja
I ove godine, sveta misa na Misištu na Bilima, prastarom hercegovačkom svetištu, održat će se u nedjelju, 6. srpnja 2025. godine s početkom u 11:30 sati.
Organizatori pozivaju sve vjernike da dođu na ovo povijesno sveto mjesto, u molitvi i zajedništvu, kako bi se očuvala vjera i baština koja je stoljećima okupljala narod i čuvala njegov identitet.
Pogledajte drugi dio dokumentarnog filma snimanog u Širokom Brijegu
Vrisak.info
