Na jugu Hercegovine ne kriju zadovoljstvo raspletom najavljivane krize u povrtlarstvu.
Kako kažu za sada krize nema i za očekivati je veću proizvodnju sadnica nego prošle godine.
Agronom Ivica Borovac, voditelj Službe prodaje čapljinske tvrtke “Adria Hishtil” iz Gabele, proizvođača sadnog materijala povrća i ukrasnog bilja, ne krije zadovoljstvo.
Divim se našim ljudima koji su u ova teška vremena iznašli načina i rezervi za proizvodnju veću od prošlogodišnje, naglašava Borovac.
Naime, uslijed enormnog poskupljenja repromaterijala – pojedina mineralna gnojiva čak 400 posto, za očekivati je bio značajniji pad proizvodnje povrća u Hercegovini, no sudeći po narudžbama i isporuci presadnica kod najvećeg proizvođača ne samo u BiH nego i u regiji, do toga neće doći, javlja Večernji list.
Definitivno potražnja za presadnicama raste. U dvije pandemijske godine bilo je to približno pet do sedam posto. Ove godine još i više, prodaja, odnosno potražnja možda idu čak do deset posto. Bilo je skepticizma jer je sve jako poskupjelo, no ljudi idu dalje u proizvodnju. Proizvođači su se za to izborili bez znanja za neke poticaje, kojih će, kako čujem, prvi put biti za nasade lubenica i različitog kupusa, kaže Borovac.
U to se uklopila i naša tvrtka, cijene presadnica za domaće tržište više su za 10 – 15 posto u odnosu na prošlu sezonu dok su istodobno različiti repromaterijali “skočili” i do 100 posto. Konkretno, prije pola godine kupili smo većinu materijala koje smo ugrađivali u ovu zimsku cijenu te tako uspjeli stabilizirati cijenu. Sada pri kraju sezone isporuka – drago mi je kada smo se bez dogovaranja razumjeli sa svojim kupcima kako u Hercegovini tako i u Bosni za koju t
renutačno isporučujemo veće količine kornišona, kaže, te dodaje kako je trenutačno najfrekventnija lubenica za vanjsku sadnju, ima nešto i dinje, nešto preostale rajčice i paprike za kasnu sadnju, na otvorenom.
Dvije najdominantnije kulture, odnosno najprodavanije na našem tržištu su rajčica i lubenica. Proteklih godina bilo je svojevrsno natjecanje između crvenih i pink rajčica.
Borovac kaže kako je isto i dalje, s tim da je pink puno dominantniji. Odgovara i zašto je paprika na čapljinskom području izgubila primat.
Razlog su uvjeti prodaje, odnosno potražnje, koji diktiraju narudžbe i planove ljudi. Kako paprika u posljednje dvije, tri godine ima nisku prodajnu cijenu, matematički je ljudima isplativije raditi robu koja daje puno više kilograma u kraćem vremenskom intervalu. Ako uzmemo papriku koja se sadi u ožujku, a bere sve do prosinca, treba jako puno vremena proći da se naberu kilogrami po nekoj prosječnoj cijeni kako bi se nešto zaradilo. Rajčica je brza kultura koja kroz dva, dva i pol mjeseca ima obrt novaca pa su tako rajčica i krastavac zavladali u skladu s kilažnim zahtjevom tržišta, objašnjava.
Najavio je i radove za ljetno razdoblje.
Prije smo imali papriku rogu za ajvara i svježu prodaju, no sada je njezina tendencija u padu. Ove godine ne znam što će biti s kupusnjačama zato što i one imaju prevelike oscilacije u cijenama. Općenito, nakon rajčice i krastavaca, za očekivati je da će ljudi ići u sadnju jeftinijih kultura, primjerice, zelene salate. Očekujem nakon ovog plodovitog povrća da salata bude broj jedan, kaže.
Uglavnom, na osnovi potražnje za presadnicama za očekivati je nešto veću proizvodnju od prošlogodišnje.
No ako taj napor proizvođača ne bude pratilo tržište isplative cijene, u idućem bi razdoblju moglo doći do postupnog pada.
Vrisak.info
