Materijalni ostaci iz prapovijesit, preko ilirskoga pa do rimskoga razdoblja i srednjega vijeka svjedoče o proteklim vremenima i ljudima. Na području zapadne Hercegovine nije ih mnogo očuvano, a ono što jest sve je donedavno bilo nepoznato široj kulturnoj javnosti. Svi ti ostaci od neprocjenjive su vrijednosti za istraživanje povijesti i društva te ih ne smijemo prepustiti zaboravu. Među njima su značajna stara groblja (nekropole stećaka), skrivena u nekom kutu na kraju sela, a jedno od njih su nekropole stećaka u širokobriješkom selu Rasnu.
Prošle je godine izrađena projektna dokumentacija za Uređenje i zaštita stećaka u ruralnim sredinama u kojoj je opisano zatečeno stanja i predložene mjere za zaštitu i uređenje nekropole stećaka „Skladi“ i „Ustećci“. Nekropola stećaka očišćena od raslinja koje je izravno ugrožavalo stećke. Izvršeno je geodetsko poziconiranje nekropole i pojedinačno svakog stećka te izrađen je plan/shema stećaka s prijedlogom uređenja. Projekt uređenja i zaštite sastoji se od četiri faze, i to: I faza (čišćenje korijenja, grmlja i drveća), II faza (niveliranje stećaka i skidanje površinskog sloja nasipa), III faza (saniranje pukotina, lišajeva i oštećenja) i IV faza (arheološka istraživanja).
Nositelj projekta je Hrvatsko društvo čuvara baštine u sklopu realizacije programa “Kulturne manifestacije na spomeničkoj baštini“, a uz potporu Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i Športa ŽZH, Federalnog ministarstva kulture i športa te Ministarstva civilnih poslova BiH.
Čišćenjem grobišta otkriveni su novi stećci tako da se danas može utvrditi 38 stećaka (22 cjelovita stećka i 16 ulomaka odnosno fragmenta). Više je primjeraka oštećeno i pomjereno. Tako je dio stećaka ugrađivan u okolne zidove, a s obzirom na to da cesta vodi kroz sredinu nekropole, svakako je pri gradnji ceste došlo do pomjeranja i raspored stećaka je drugačiji. Nekoć je nekropola bila brojnija, a točan broj može se utvrditi tek arheološkim istraživanjem.
Osim povijesnog, arheološko, kulturnog značenja samih stećaka, između lokaliteta sa stećcima, postoji i vrijednost suhozida i suhozidne gradnje uz lokalnu cestu. Suhozidna je gradnja uglavnom u lošem stanju, potrebna je njezina zaštita i konzervacija. Tako je početkom ove godine započeto uređenje nekropole tj. južnog dijela suhozida.
Ovaj je umjetnički rad na spomeničkoj baštini poticaj svijesti o potrebi očuvanja simbola vlastitog kulturnog identiteta, o potrebi očuvanja svih spomenika iz svakog povijesnog razdoblja i režima, što govori o bogatstvu i povijesti na našim prostorima. Uzalud su zakoni o zaštiti kulturne baštine, ako je sami nećemo zaštititi. Obnovljeni dio kamenoga suhozida zorno će svjedočiti o kameno klesarskom umijeću naših predaka.
Vrisak.info
