Godina 2024. ostat će upisana kao jedna od najtežih za pčelare u Hercegovini. Izrazito nepovoljni klimatski uvjeti, gubici pčelinjih zajednica te nagle vremenske promjene ostavili su traga na količinama proizvedenog meda. U novu sezonu mnogi su pčelari tako ušli s osjetno manjim brojem košnica.
Iako je početak godine davao nadu u medonosnu sezonu, mjesec svibanj – prema riječima struke – bio je jedan od najhladnijih u posljednjih 10 do 15 godina, a potom su uslijedili ekstremno vrući lipanj i srpanj, što je dodatno pogoršalo situaciju.
Izostala medonosna godina
Marko Bilić, inženjer poljoprivrede i predsjednik Udruge pčelara Županije Zapadnohercegovačke, kaže kako su se pčelari nadali dobroj sezoni, ali hladnoća, a zatim i žege, izazvale su veliko nezadovoljstvo.
“Proljeće je započelo s dosta sunca, ali i padalina. Međutim, s odmakom godine, došlo je do velike suše, zbog čega su biljke ušle u fazu sušenja nadzemnog dijela, tako da nisu mogle lučiti nektar. Isti problem dogodio se i u Bosni, na planinama, gdje je također došlo do naglog zatopljenja, zbog čega su biljke u kratkom vremenu procvjetale te izgubile cvijet”, kazao je Bilić.
Tijekom ljeta pčele troše znatno više vode kako bi održale optimalnu temperaturu unutar košnica, a nedostatak vode može ozbiljno utjecati na njihovo preživljavanje. Nepovoljni vremenski uvjeti direktno su utjecali na sposobnost pčelinjih zajednica da prikupe dovoljno meda za prezimljavanje – što dodatno zabrinjava pčelare.
S obzirom na cjelokupnu situaciju, smanjenje količina meda nije iznenađenje. Ipak, cijene su ostale stabilne, krećući se između 22 i 30 KM po kilogramu.
“Jedan dio meda dobili smo od kadulje i drače, a u Posavini od bagrema. Oni koji su ranije došli na pašu, prije kiše i hladnoće, uspjeli su dobiti solidne količine, no kad bismo sve zbrojili, ne može se dobiti jedno normalno vrcanje poput onog kada je dobra godina”, pojasnio je Bilić.
Više mladih među pčelarima
Udruga pčelara ŽZH obuhvaća područja Ljubuškog, Gruda, Širokog Brijega i Posušja i broji preko 200 aktivnih članova. Među njima je i udruga „Kadulja“ iz Ljubuškog, jedna od najstarijih na prostoru Federacije BiH, s oko 80 članova.
“Ako, primjerice, gledamo statistiku po pojedinim selima, samo u Lisicama od 120 domaćinstava, preko 20 je onih koji se intenzivno bave pčelarstvom. Ako me pitate može li se živjeti od pčelarstva, onda mogu kazati da isključivo od ovog posla mogu živjeti oni koji imaju veći broj košnica, odnosno time se bave na veliko. Imamo od 4 do 7 pčelara u Ljubuškom kojima je to primaran posao, dok je drugima dodatan posao i hobi uz koji mogu povećati primanja. Raduje nas to što se svake godine povećava broj mladih koji se žele baviti pčelarstvom. Doduše, nije velik broj, no barem troje pčelara registriramo svake godine u našoj udruzi”, istaknuo je Bilić.
Dodao je kako udruga redovito organizira božićne sajmove na kojima se mogu kušati domaći pčelarski proizvodi te da aktivno rade na projektima za nabavku opreme. Poticaji dolaze i sa županijske i s federalne razine, a uvjet za prijavu na federalne poticaje je posjedovanje najmanje 30 košnica.
Uvozni med i požari trajni izazovi
Među problemima koji i dalje muče domaće pčelare ističe se prisutnost uvoznog meda. Iako kvaliteta domaćeg meda nije upitna, tržište je preplavljeno jeftinim i često upitnim alternativama.
“Zbog toga se kupci pozivaju da kupuju med od provjerenih pčelara, koji zasigurno neće ponuditi loš proizvod”, ističu pčelari, dodajući kako se nešto veća potražnja javlja u ljetnim mjesecima, tijekom turističke sezone – što ipak daje dozu optimizma.
Dodatnu opasnost predstavljaju ljetni požari, koji, s obzirom na udaljenost pčelinjaka od kuća, mogu nanijeti velike štete.
“U slučaju da primijetite požar u blizini pčelinjaka, molimo vas da pozovete vatrogasce i obavijestite pčelare, kako ne bi došlo do uništavanja košnica. Jedino pravovremenom intervencijom možemo spriječiti katastrofu, ali i pokazati empatiju prema pčelarima koji se tijekom cijele godine brinu oko pčelinjih zajednica”, zaključio je Bilić u razgovoru za Bolji Ljubuški.
Vrisak.info
