Na poddionici autoceste Mostar jug – tunel Kvanj tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja otkriveno je više prapovijesnih kamenih gomila. Dosadašnja istraživanja obuhvatila su dvadeset tumula, a preliminarni podaci ukazuju na to da potječu iz mlađeg željeznog doba, odnosno iz razdoblja od 4. do 1. stoljeća prije Krista.
Pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc. Tino Tomas, za Fenu je pojasnio da se radi o zakonom propisanim istraživanjima koja imaju cilj zaštitu arheološke baštine prije nego što infrastrukturni radovi, u ovom slučaju izgradnja autoceste, ugroze nalazišta. ”Osnovni cilj takve vrste istraživanja je detektirati, dokumentirati i sačuvati arheološka nalazišta i pronaći, spriječiti njihovo uništavanje bez prethodnog istraživanja i omogućiti nastavak zacrtanih infrastrukturnih radova”, kazao je Tomas.
Istraživanja provodi Studij arheologije Sveučilišta u Mostaru, pri čemu se sustavno prikupljaju terenski podaci, identificiraju tragovi različitih vrijednosti i sadržaja u krajoliku te kartira površinski arheološki zapis.
Tumuli i obredi sahranjivanja
Istraženi tumuli predstavljaju nalazišta iz domene kulta mrtvih, odnosno mjesta pojedinačnog ili višekratnog sahranjivanja. Preliminarna iskopavanja ukazala su na skupne grobnice, najvjerojatnije bližih krvnih srodnika, tipa obitelji. Uz ostatke pokopanih pronađeni su nakit, metalni dijelovi nošnje, oružje i keramičke posude izrađene na lončarskom kolu.
Tomas ističe da su gomile posebne po dokumentiranom obredu sahranjivanja, kao i po nalazima i prilozima koji ih prate. ”Konkretno, o gomilama s trase postoje parcijalni podaci navedeni u arheološkoj literaturi, međutim te lokacije nikada nisu bile podvrgnute arheološkim istraživanjima”, naglasio je.
Povijesni kontekst i povezanost s Daorsima
Promatrajući širi kontekst, Tomas povezuje nalaze s razdobljem osnivanja grčkih kolonija i pripadajućih emporija na istočnoj obali srednjeg Jadrana početkom 4. stoljeća pr. Kr. Iako su se u medijima pojavile tvrdnje da se radi o narodu Daorsa, Tomas upozorava da je u ovom trenutku teško dati precizan odgovor. ”Mi, naravno, ovo najnovije otkriće samo uvjetno vežemo za narod Daorsa, nikako kategorički.”
Tomas podsjeća da su tijekom ranijih istraživanja na prostoru Daorsona istražene grobne cjeline koje se po načinu sahranjivanja razlikuju od recentno otkrivenih. ”Kada u obzir uzmemo činjenicu da prakse koje prate sam čin sahranjivanja spadaju u oblike najkonzervativnijeg ljudskog ponašanja… onda se postavlja logično pitanje je li riječ o istom narodu u užem smislu”, dodaje.
Izazovi zaštite arheološke baštine u BiH
Hercegovina obiluje istraženim i neistraženim arheološkim lokalitetima, no po pitanju dinamike istraživanja država zaostaje za susjednim zemljama. Tomas ističe da je glavni razlog nedostatak razvijenog institucionalnog okvira i stručnog kadra.
Kvalitetno valorizirana arheološka baština može potaknuti razvoj turističke ponude, osobito održivih oblika turizma. ”Baština se ranije promatrala kao statična i neprofitna vrijednost… Danas se, međutim, naglašava da odgovorna turistička valorizacija može osigurati ekonomsku održivost i sredstva potrebna za njezinu zaštitu”, kaže Tomas.
Nažalost, arheološka nalazišta često bivaju devastirana, a predmeti iz njih ilegalno prodavani ili iznošeni iz zemlje. Tomas upozorava da nestručno postupanje može uzrokovati nepovratnu štetu, dok ilegalna iskapanja i prodaja kulturnih dobara preko interneta dovode do gubitka znanstvene vrijednosti i dijela kulturnog identiteta zemlje.
Vrisak.info
