Prije 35 godina, 8. listopada 1991., Hrvatski sabor donio je jednu od najvažnijih odluka u novijoj hrvatskoj povijesti i jednoglasno je raskinuo sve državnopravne veze Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.
Povijesna odluka donesena je u jeku Domovinskog rata, samo dan nakon što su zrakoplovi JNA bombardirali povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore, u kojima se tada nalazilo hrvatsko državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Zbog opasnosti od novih napada, sjednica svih triju saborskih vijeća nije održana na Markovu trgu, nego u zgradi Ine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.
Jednoglasna odluka u najtežim ratnim okolnostima
Sabor je 8. listopada 1991. utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim nijedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim nijedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije.
Odluka je donesena nakon isteka tromjesečnog moratorija na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.
Stupanje te odluke na snagu bilo je odgođeno na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, na zahtjev Europske zajednice koja je pokušavala pronaći mirno rješenje jugoslavenske krize.
U međuvremenu se rat u Hrvatskoj sve više rasplamsavao. JNA i pobunjeni Srbi napadali su brojna hrvatska mjesta, među kojima su bili Vukovar, Vinkovci, Sisak, Karlovac, Gospić, Šibenik i Dubrovnik.
Dan prije povijesne saborske odluke, 7. listopada 1991., izveden je i napad na Banske dvore.
“Hrvatska će na kraju pobijediti”
Prvi predsjednik Sabora Žarko Domljan sjednicu je opisao kao događaj koji se odvijao u “najtežem i najdramatičnijem trenutku novije hrvatske povijesti”.
Zbog ratnih okolnosti dio zastupnika nije mogao doći na sjednicu, dok Hrvatska radiotelevizija nije bila u mogućnosti izravno prenositi zasjedanje. Gotovo cijeli sustav prijenosa i emitiranja bio je okupiran ili onesposobljen, a HRT je uz velike napore održavao emitiranje jednog radijskog i televizijskog programa.
Na sjednici je tadašnji premijer Franjo Gregurić izvijestio da je ratna šteta do 1. listopada iznosila 10,5 milijardi američkih dolara te upozorio kako bi vrlo brzo mogla dosegnuti 15 milijardi dolara. Broj izbjeglih i prognanih osoba već je tada premašivao 250.000.
Unatoč teškim okolnostima, Domljan je izrazio uvjerenje u pobjedu Hrvatske.
“Hrvatska će na kraju pobijediti. Nitko još nije, niti može pobijediti narod”, poručio je.
Odluku pročitao Vladimir Šeks
Domljan je tijekom večeri vođenje sjednice prepustio tadašnjem potpredsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu, koji je zastupnicima pročitao Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom SFRJ i predložio njezino usvajanje.
Zastupnici su odluku donijeli jednoglasno.
Šeks je nakon glasovanja istaknuo kako je Hrvatski sabor donio odluku od posebnog povijesnog značenja za život države Hrvatske.
“Skinuli smo teški mlinski kamen, koji je visio i koji nas je ovijao i vukao 70 i više godina u ponor”, kazao je Šeks.
Naglasio je i kako je zadaća Vlade, Sabora i svih hrvatskih državljana oživotvoriti donesenu odluku te obraniti hrvatsku nacionalnu samostalnost, suverenost i neovisnost.
Od Dana neovisnosti do Dana Hrvatskoga sabora
Osmi listopada do 2020. godine obilježavao se kao Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan. Promjenom kalendara blagdana, spomendana i neradnih dana, 8. listopada danas se obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora te je spomendan i radni dan.
Hrvatski sabor svoj dan obilježava svečanom sjednicom. Ove godine svečana sjednica održava se u četvrtak, 8. listopada, u 11 sati, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković održat će prigodni govor.
Prije sjednice saborsko izaslanstvo položit će vijence na Mirogoju, kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te kod Zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Osmi listopada tako i danas ostaje podsjetnik na odluku kojom je Hrvatska, u najtežim ratnim okolnostima, formalno raskinula državnopravne veze sa SFRJ i nastavila put prema potpunoj neovisnosti.
Vrisak.info
