Grad Mostar još uvijek nije donio odluku o isplati jednokratne novčane potpore za novorođenu djecu u ovoj godini. Roditelji ne znaju što se događa, samo im nije dozvoljeno da podnesu zahtjev, bez većih objašnjenja. Više njih nam se obratilo žaleći se na nastalu situaciju.
“Ne znamo ništa, samo nismo mogli predati papire. Nadamo se da će se problem riješiti što prije. Ovo nam je treće dijete i u ovoj situaciji kada sve cijene rastu, ova pomoć bi nam bila i više nego potreba”, kazala je za Večernji list jedna majka. Dodala je kako su na taj novac računali, a sada ga nema.
I druga majka koja nam se javila je iznenađena s ovom situacijom, kaže kako je za taj podatak čula od poznanika, ali nije vjerovala dok nisu pokušali predati zahtjev i nisu uspjeli. Nada se da će ipak na kraju dobiti pomoć, jer kako kaže ‘svaki novčić je danas važan’ posebno uz još jedno dijete.
Nema odluke o isplati pomoći
O ovoj temi se nedavno raspravljalo i u grupi Mostarske mame na Facebooku gdje je nekoliko njih potvrdilo da se u ovoj godini ne može dobiti pomoć.
“Nažalost istina je, u pitanju je naknada od Grada Mostara, nadamo se da će je usvojiti do kraja godine, Grad se još uvijek ne oglašava”, jedan je od komentara.
Na naš upit o cijeloj situaciji, Grad Mostar još uvijek nije odgovorio, iako je poslan prije više dana. No, informacije iz Grada o ovoj pomoći dobila je Udruga „Porodice 3 plus“. Podatke im je dao načelnik gradskog Odjela za društvene djelatnosti Božo Ćorić.
“Udruženje “Porodice 3 plus” izražava duboku zabrinutost zbog odluke Grada Mostara da od 2026. godine više neće dodjeljivati jednokratnu novčanu pomoć za novorođenu djecu. Zbog činjenice da roditelji koji od početka godine nisu mogli podnijeti zahtjeve za ostvarivanje ovog prava, Udruženje je hitno uputila službeni zahtjev Gradu Mostaru tražeći pojašnjenje. Kontaktirao nas je načelnik Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara, gospodin Božo Ćorić, te nas informirao da odluka o isplati jednokratne pomoći za novorođenčad neće biti donesena za ovu godinu, kao ni u narednom razdoblju”, potvrdili su iz ovog Udruženja.
“Ovakva odluka posebno pogađa višečlane obitelji. Naime, jednokratne naknade za treće, četvrto i svako sljedeće dijete dosezale su i više od 5.000 KM, predstavljajući značajnu podršku roditeljima u periodu dolaska novog člana obitelji. Smatramo da ulaganje u novorođenu djecu i obitelj nije trošak, već dugoročna investicija u budućnost grada i društva. U vremenu izraženog demografskog pada i novčanih izazova, ukidanje jedne od rijetkih pronatalitetnih mjera šalje zabrinjavajuću poruku mladim obiteljima koje žele ostati i graditi svoju budućnost u Mostaru”, naveli su u priopćenju iz Udruženja te potvrdili da će nastaviti tražiti da Grad Mostar preispita ovu odluku i ponovno uspostavi financijsku podršku za novorođenu djecu.
Tema postala žrtva politike
I gradonačelnik Mostara Mario Kordić je na Facebooku također nedavno objavio zanimljiv tekst koji se dotiče ove problematike. Kordić je tom prilikom govorio o važnim temama poput upravo potpore za novorođenu djecu, ali i o subvencijama za vrtiće, stanju u JP Komunalno, gospodarenju otpadom i razvoju turizma. Kako je rekao, sve te teme povezuje jedna zajednička činjenica – ‘sve su postale žrtve politike onda kada su trebale ostati pitanje zdravoga razuma’.
“Može li mi itko objasniti kako subvencija za vrtić može biti hrvatsko ili bošnjačko pitanje? Kako pomoć roditeljima koji odgajaju dijete može ovisiti o tome koliko je djece jedne, a koliko druge nacionalnosti? Nažalost, upravo smo takve rasprave slušali. Čuli smo kako prvo treba prebrojati koliko ima hrvatske, a koliko bošnjačke djece pa tek onda razgovarati o iznosima koje će Grad izdvojiti. Građani Mostara to moraju znati. Ako smo došli do toga da brojimo djecu prije nego što im pružimo pomoć, onda problem više nije politički. Onda je problem zdravoga razuma”, napisao je između ostaloga Mario Kordić.
“Posljedice političkih blokada danas plaćaju svi građani. Izvanredan odvoz otpada košta nas svaki mjesec iznose koji su usporedivi s onim što tijekom cijele godine izdvajamo za subvencije novorođenoj djeci. To je novac svih građana Mostara. Svaka marka koju potrošimo na saniranje problema znači marku manje za vrtiće, škole, sport, prometnice ili pomoć mladim obiteljima. Moramo biti iskreni i oko financija. Grad nema neograničen proračun. Ne možemo trošiti kao da novca ima beskonačno. Zato je jednako važno govoriti o prihodima kao i o rashodima”, naveo je gradonačelnik. Dodao je kako su pokrenuli i Mostar Pass, projekt koji je mogao donijeti još više prihoda, novca, no nažalost, taj projekt je zaustavljen i opstruiran.
“Ako netko smatra da Mostar ne može funkcionirati zajedno, neka to otvoreno kaže građanima. Neka kaže da želi odvojena poduzeća. Neka kaže da želi odvojene sustave. Neka kaže da ne vjeruje u zajednički Mostar. Moja je politika potpuno drugačija. Vjerujem da vrtići nisu nacionalno pitanje. Vjerujem da novorođena djeca nisu nacionalno pitanje. Vjerujem da čistoća grada nije nacionalno pitanje. Vjerujem da razvoj turizma nije nacionalno pitanje. I vjerujem da zajednička gradska poduzeća moraju služiti svim građanima jednako, zakonito, odgovorno i transparentno. Samo na tim temeljima Mostar može naprijed.”, napisao je gradonačelnik Mostara.
Demografska kriza u cijeloj BiH
Podatak da Grad Mostar nije donio odluku o isplati jednokratne novčane potpore za novorođenu djecu još je porazniji ako se uzme u obzir informacija o negativnom prirodnom priraštaju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Federalni zavod za statistiku je objavio Prikaz prirodnog kretanja stanovništva i izneseni podaci pokazuju kako je Hercegovačko-neretvanska županija u svibnju ove godine imala živorođenih 119, a umrlih 171, što znači negativan prirodni priraštaj od 52, dok se navod da je vitalni indeks 70, odnosno na 100 umrlih osoba dolazi samo 70 živorođene djece.
Kada je u pitanju Mostar, u svibnju je rođenih 91, dok je umrlih 97. Izneseni podaci za razdoblje od siječnja do svibnja pokazuju da je u Mostaru bilo 309 rođenih te 426 umrlih.
Negativna situacija po ovom pitanju je u cijeloj Bosni i Hercegovini. Podaci entitetskih statističkih zavoda pokazuju kako je prirodni priraštaj prošle godine u oba entiteta i Brčko distriktu bio negativan – preminulo je 10.498 ljudi više nego što ih se rodilo. Tako se može reći da je BiH na ovaj način izgubila jedan manji grad te bi stoga svaki demografski poticaj poput pomoći za novorođenče bili poželjni, pa čak i neophodni.
Vrisak.info
