Informatika u tome ima ključnu ulogu jer omogućava stvaranje sustava i aplikacija koje olakšavaju svakodnevne aktivnosti.
Informatika je danas prisutna u gotovo svakom dijelu našeg života, od mobilnih aplikacija, koje svakodnevno koristimo, do sustava koji prate promet i sigurnost, piše Večernji list.
Uz to, postoje i napredni programi koji analiziraju velike količine podataka i pokušavaju predvidjeti buduće trendove. Razvoj tehnologija, poput umjetne inteligencije i strojnog učenja, sve brže mijenja način na koji radimo, učimo i komuniciramo.
Sustavi za prepoznavanje lica, virtualni asistenti ili aplikacije koje pomažu u zdravstvenoj dijagnostici samo su neki od primjera gdje informatika ima važnu ulogu u svakodnevnom životu.
Zbog toga obrazovanje i stalno usavršavanje u informatičko-tehnološkom sektoru postaju sve važniji. Mladi programeri, dizajneri i inženjeri danas imaju priliku sudjelovati u projektima koji utječu na svakodnevni život ljudi – od platformi za online učenje do sustava za pametne gradove i upravljanje prometom.
Informatika tako više nije samo tehnička disciplina; ona je način povezivanja tehnologije s rješenjima koja mogu pomoći društvu. Uz tehničko znanje, važni su i timski rad, kreativnost te razumijevanje kako tehnologija utječe na ljude.
U Mostaru smo posjetili tvrtku IT.O, koja razvija različita softverska rješenja i aplikacije za privatne tvrtke, ali i državne institucije. Njihov tim čine većinom mladi stručnjaci, prosječne dobi oko 25 godina, koji rade na projektima usmjerenima na pojednostavljenje svakodnevnih procesa.
Kako ističe Sanja Zovko, HR menadžerica u tvrtki IT.O, radi na projektima koji imaju konkretnu primjenu u praksi: “Radimo na projektima poput sustava Renata, koji policiji u BiH pomaže u evidenciji kazni i nadzoru prometa, ali i na aplikacijama poput Collabiz, koje koriste teretane, crkve i druge ustanove za organizaciju i rezervaciju termina.”
Sanja Zovko naglašava kako je rad s mladim ljudima često izazovan, ali i vrlo motivirajući: “Studenti koji dođu na praksu brzo se uključe u projekte i dobiju priliku raditi na stvarnim zadacima. Mnogi od njih ostanu u našem timu godinama jer je radno okružje fleksibilno, a projekti zanimljivi i dinamični.”
Blaž Perić, student i zaposlenik tvrtke, ističe da razvoj projekata ponekad donosi i nepredviđene situacije:
“Dogodi se da se neki projekti tijekom razvoja potpuno promijene. No to je dio posla, iz svakog projekta nešto naučimo i prilagodimo se novim tehnologijama.”
Primjer ove tvrtke pokazuje kako informatika nije nešto apstraktno ili udaljeno od svakodnevnog života. Naprotiv, ona je vrlo praktična i utječe na mnoge stvari koje svakodnevno koristimo, od aplikacija na mobitelima do sustava koji pomažu u organizaciji prometa ili radu institucija.
Mladi informatičari iz Mostara tako svakodnevno pokazuju kako su znanje, kreativnost i timski rad ključni za razvoj tehnologije koja može olakšati život ljudima.
Sve to pokazuje da informatika danas nije samo teorija ili rad za računalom nego područje koje ima stvaran utjecaj na svakodnevni život ljudi. Projekti poput onih na kojima rade mladi stručnjaci u Mostaru dokaz su da znanje, ideje i timski rad mogu dovesti do rješenja koja olakšavaju mnoge procese u društvu. Upravo zbog toga će informatika i u budućnosti imati važnu ulogu u razvoju tehnologije i modernog društva.
Upotreba umjetne inteligencije među mladima postala je svakodnevica, pri čemu je stopa korištenja u ovoj skupini znatno viša nego u općoj populaciji. Prema podacima Eurostata, čak 63,8% mladih u EU koristi AI alate. Oko 39,3% mladih koristi AI za formalno obrazovanje (pisanje eseja, istraživanje) u usporedbi s 9,4% opće populacije.
Više od 44% mladih koristi generativni AI za zabavu, kreativno izražavanje ili svakodnevne zadatke. Chatbotovi i platforme poput Character.ai iznimno su popularni za simulaciju razgovora s fiktivnim likovima.
Objavljeno je nedavno i zanimljivo istraživanje koje prikazuje udio mladih ljudi od 16 do 24 godine koji su koristili generativnu umjetnu inteligenciju u europskim državama tijekom posljednja tri mjeseca 2025. Najviše korisnika umjetne inteligencije među mlađom populacijom ima Grčka, gdje alate AI-ja koristi rekordnih 84% mladih.
Odmah iza mladih Grka našli su se mladi Estonci, s 83% udjela. Kad je riječ o zemljama našeg bližeg, pa i daljeg okružja, u najboljoj poziciji su mladi Slovenci, od kojih čak njih 73% koriste napredne alate umjetne inteligencije.
U bližem okružju najbolje stoje mladi iz BiH s udjelom upotrebe nekog AI alata od zavidnih 65%. Slijede mladi iz susjedne Republike Hrvatske s postotkom od 58 te Srbijanci s 47.
Prema ovome, mladi iz BiH ostvarili su stupanj korištenja AI alata u postotku koji nadmašuje trenutačni europski prosjek.
Vrisak.info
