Svake treće nedjelje u srpnju na grobištu Kruškovac, koje se nalazi povrh širokobriješkog sela Ljubotići što pripada župi Kočerin, održi se misno slavlje. Miljenko Mićo Brekalo iz Ljubotića 1997. godine na tom starom grobištu podigao je zavjetnu kapelicu i od tada se tu okupljaju vjernici iz sela Ljubotići i susjednih sela u spomen na vremena kad su tu u tajnosti održavani katolički obredi, piše Vecernji.ba.
Misno slavlje predvodio je kočerinski župnik fra Hrvoje Miletić. Hrvatski tenor Stijepo Gleđ Markos oduševio je nazočne svojom izvedbom duhovnih skladbi.
Prošle godine vjernici na inicijativu mještana ljubotićkog zaseoka Podastrana (Galići, Šakote, Brekale i Solde) podigli su novu, veću kapelicu. Lokalitet Kruškovac nalazi se i u relativnoj blizini Crnih Lokava, Britvice, Izbična i Dobrkovića.
U osmanlijska vremena brojni mještani tih sela tu su kršteni, ispovijedani, pričešćivani, vjenčani… Grobište Kruškovac spominje se kao tajno boravište čerigajskog kapelana oko 1830. godine i franjevaca iz Kreševa i Živogošća. Franjevci bi u osmanlijska vremena tu u velikoj tajnosti održavali katoličke vjerske obrede.
Širokobriježanin Ivan Soldo pričao je fra Vencelu Kosiru da je na grobištu Kruškovac kršten njegov djed Ivan iz Britvice. U širokobriješkom kraju pričalo se o fratru mučeniku koji je ukopan na Kruškovcu, a tu je od Osmanlija ubijen još jedan franjevac.
Vjernici su pohodili njegov grob kojeg su nazvali Biskupov grob.
Na lokalitetu Kruškovac nalazi se zanimljiva i ilirskih gradina! U monografiji „Kočerin“ Grge Mikulića stoji da se jedna krška zaravan iznad drage Kruškovac, u kojoj se nalazi grobište i kapela, zove Ledina. Oko te zaravni s istočne i jugoistočne strane nalazi se depresija što ju je stvorila rijeka Ugrovača što na tom mjestu mijenja smjer prema jugu i na taj način desnoj strani kanjona daje izgled dviju strana istostraničnog trokuta.
Više je nego impresivno to da visinska razlika od te gradine i dna kanjona Ugrovače iznosi čak oko 150 metara, što je bilo idealno mjesto Ilirima da tu sagrade svoje naselje, sigurno od eventualnog neprijatelja. Bilo je dovoljno podići kameni bedem koji bi spojio dvije strane tog „trokuta“. Sagradili su taj bedem ukupne dužine oko 250 metara. Površina tog „trokuta“ iznosila je oko 200.000 četvornih metara, a unutar njega bila je pričuvna utvrda. Tu su pronađeni ulomci keramike i vapnenačkog maltera. Grobište Kruškovac i ostaci ilirskog naselja zaslužuju daljnja i povijesna i arheološka istraživanja.
Vrisak.info
