Tijekom studija dobila je brojne nagrade, a prije mjesec dana i posao na projektu Hrvatske zaklade za znanost, vrijednom milijun i 600 tisuća kuna, u Osijeku, gdje će raditi na novim metodama ekstrakcije. Uz posao, Marija bi trebala i doktorirati.
S ovom mladom i vrijednom znanstvenicom Večernji list napravio je intervju o projektu na kojem je počela raditi, ali i budućim planovima. Komentirala je i prehrambenu industriju u Bosni i Hercegovini, za koju smatra kako uopće nije razvijena, a mogla bi biti nositelj gospodarstva.
Kako je došlo do toga da vas angažiraju na projektu “Primjena inovativnih tehnika ekstrakcije bioaktivnih komponenti iz nusproizvoda biljnoga podrijetla”, vrijednom više od 1,5 milijuna kuna?
Riječ je o uspostavnom istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost za mlade istraživače, uspješno vrednovane znanstvenike, kojima se dodjelom sredstava omogućava uspostavljanje vlastitih istraživačkih skupina koje će se baviti inovativnim istraživačkim temama. Takav jedan projekt dobila je izv. prof. dr. sc. Stela Jokić s Prehrambeno-tehnološkoga fakulteta u Osijeku.
U svrhu formiranja istraživačke skupine omogućena su sredstva za zapošljavanje i jednoga doktoranda na projektu. Uvjeti su bili završen diplomski studij prehrambene tehnologije, a dodatno su se vrednovali uspjeh tijekom studija (prosjek ocjena), nagrade, postignuća tijekom studija, kao i dosadašnje sudjelovanje u znanstvenom radu. Prijavila sam se na natječaj nakon selekcijskoga postupka, izabrana sam i zaposlena na ovom projektu sljedeće četiri godine.
Što je cilj projekta?
Projekt nosi naziv “Primjena inovativnih tehnika ekstrakcije bioaktivnih komponenti iz nusproizvoda biljnoga podrijetla”, a njegova ukupna vrijednost premašuje iznos od 1,607.708,72 kune. Cilj projekta je ispitati utjecaj različitih inovativnih tehnika ekstrakcije (superkritične fluidne ekstrakcije, ekstrakcije vodom u supkritičnom stanju, ekstrakcije potpomognute mikrovalovima, ekstrakcije potpomognute ultrazvukom, ekstrakcije potpomognute hladnom plazmom i ekstrakcije eutektičnim otapalima) u izolaciji bioaktivnih komponenti iz odabranih nusproizvoda biljnoga podrijetla.
Rezultati istraživanja doprinijet će rješenju problema velikih količina organskoga otpada koji predstavlja ogroman ekološki i financijski teret u svim segmentima procesne industrije. Naglasak projekta je na potencijalnoj komercijalnoj valorizaciji rezultata istraživanja i transferu dobivenih rezultata u industriju, kao i na jačanju veze akademske zajednice s industrijom u cilju ekonomskoga razvoja i boljitka cijeloga društva.
Koje institucije čine tim toga projekta?
Osim istraživača na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, partneri na projektu su i Tehnološki fakultet Novi Sad, Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Vinkovci te Medicinski fakultet Osijek. To je mlada skupina entuzijasta željnih novih znanja.
Što je konkretno vaš zadatak na spomenutom projektu?
Kao mlada istraživačica na ovom projektu, imat ću priliku aktivno sudjelovati u svim segmentima projekta koji su prvenstveno vezani uz znanstveno-istraživačke aktivnosti. Pobliže to podrazumijeva rad na suvremenim tehnikama ekstrakcije, izolaciju bioaktivnih komponenti, kemijske analize, kromatografske tehnike, statističke analize, pisanje i objavljivanje znanstvenih radova te sudjelovanje na znanstvenim skupovima, kao i usavršavanja u inozemstvu, sve pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Stele Jokić, ujedno i voditeljice projekta.
Istodobno, upisala sam i poslijediplomski studij prehrambene tehnologije i nutricionizma na istom fakultetu, čije troškove, preko projekta, snosi Hrvatska zaklada za znanost. Također imam priliku sudjelovati i na drugim događajima na Fakultetu, kao što je, primjerice, nedavni festival znanosti, tijekom kojega smo organizirali različite radionice za djecu predškolske i školske dobi te srednjoškolce.
Imate li već neke ideje za sirovine s kojima ćete raditi?
Projektom su definirana tri nusproizvoda biljnoga podrijetla na kojima ćemo raditi, a to su kakaova ljuska, otpad iz proizvodnje duhana i kore citrusa.
Riječ je o nusproizvodima koji nastaju u velikim količinama i koji su još uvijek nedovoljno istraženi i iskorišteni, unatoč sadržaju značajnih korisnih tvari. Oni su samo neki od potencijalno vrijednih nusproizvoda koji se mogu uspješno upotrijebiti u proizvodnji ekstrakata bogatih bioaktivnim komponentama. Dobiveni ekstrakti mogli bi pronaći primjenu u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji.
Koliko je u BiH razvijena prehrambena industrija, odnosno ima li potencijala za više?
Nažalost, prehrambena industrija još je uvijek nedovoljno razvijena na području Bosne i Hercegovine. I sami smo svjedoci da se u Bosni i Hercegovini gospodarstvo još uvijek nosi s posljedicama ratnih događaja na ovom prostoru.
Zastarjele tehnologije, jako slaba potpora sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, ali i nedostatak zanimanja vladajućih struktura za tu granu industrije, još više usporavaju njezin rast. Ipak, ova grana bi mogla biti pokretač gospodarstva na našim područjima jer Bosna i Hercegovina raspolaže ogromnim prirodnim resursima, od pitke vode do dobroga geostrateškoga položaja, te prehrambena industrija ima veliki potencijal za proizvodnju duhana, vina, preradu ljekovitoga i aromatičnoga bilja te, naravno, proizvodnju autohtonih prehrambenih proizvoda.
Duboko vjerujem da će na ovim područjima doći do promjena u obliku dobro strukturirane podrške poljoprivrednim proizvođačima, ali i mladim poduzetnicima, te da ćemo zajedno napraviti taj dugo iščekivani korak naprijed.
Po završetku projekta planirate li se vratiti u BiH i ovdje započeti nešto ili ipak ostati u RH?
Definitivno bih se voljela vratiti, no nadam se i da ću se imati gdje vratiti. Nadam se da ću imati priliku ovdje stečena znanja jednoga dana donijeti u Bosnu i Hercegovinu i tu ih primijeniti te tako barem malo pomoći razvoju znanosti i prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini.
(Večernji list)
